URADITE OVO I IMAT ĆETE NAJVEĆI UROD GRAHA IKAD: Više ga nećete kupovati, JEDNOSTAVNO JE!

Sve za dom
URADITE OVO I IMAT ĆETE NAJVEĆI UROD GRAHA IKAD: Više ga nećete kupovati, JEDNOSTAVNO JE!
-

Grah (lat. Phaseolus vulgaris) jednogodišnja je biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae). Potječe iz Srednje i Južne Amerike gdje su ga uzgajali Indijanci prije više od 8000 godina. 

UZGOJ GRAHA

Grah voli vlažno tlo. Da biste dobili bolji urod, važno je da redovito navodnjavate biljku. Savjetujemo kako to točno učiniti.

grah1

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

Grah se razmnožava sjemenom. Sije se na otvorenom nakon što su prošli mrazovi, s obzirom na to da ga uništavaju temperature ispod -1 °C. Sjetva se radi tako da se na gredici prethodno motikom iskopaju jamice, male rupe, na pravilnoj udaljenosti 40-50 cm.

grah2

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

U svaku jamicu stavi se otprilike 5 sjemenki graha na dubinu od 5 cm. Zatim se jamice zagrnu, odnosno sjemenke zatrpaju zemljom. To ćete najjednostavnije učiniti grabljama. Obilno zalijte.

grah3

Foto: Berislava Picek/Hanza Media
 
Kada počnu nicati biljčice, vrijeme je da postavite potpornje ako ste posadili visoku sortu graha. Važno je obilno i redovito zalijevanje. Naime, ako grah pretrpi sušu, oplodnja neće biti dobra i razvoj mahuna će biti oskudan.

grah4

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

grah5

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

NISKE SORTE GRAHA:

Stabljike dosežu visinu do 60 centimetara.

1. NISKI RANI SMEĐI PROŠARANI

Starinska vrsta graha koja se koristi i kao svježe zrno i suh. To je vrlo rodna rana niska vrsta graha - ne treba potporanj za rast. Uzgaja se kao i sve ostale 'klasične' vrste graha.

2. NISKI ŽUĆKASTI STARINSKI

Starinska sorta graha.

grah6

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

3. NISKI ŽUĆKASTI 2 - STARINSKI

Specifičan po ujednačenoj žutoj boji zrna.

4. NISKI CRVENO-ROZI

5. NISKI CRNI KORNJAČA

grah7

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

Starinska sorta niskog graha. Nešto sitnijeg zrnja od klasičnog graha. Cvate ljubičasto. Nezrele mahune i sjemenke su ljubičaste, sjeme zrenjem poprima crnu boju. Smatra se ljekovitom vrstom graha, koja se preporučuje dijabetičarima jer smanjuje razinu šećera. Bogat je antioksidantima. Voda u kojoj se kuha ovaj grah postaje tamna. Smatra se izrazito ljekovitom pa se nerijetko sama juha na Kubi servira zasebno s bijelom rižom.

6. NISKI BIJELI BISERAC

Grah biserac ili 'ričet grah' starinska je vrsta graha sitnijih bijelih zrna. Najčešće se pripremao s ričetom, prema čemu je i dobio drugi naziv.

POLUVISOKA SORTA:

CRNOOKICA - lat Vigna unguiculata subsp. Unguiculata

Potječe iz Azije. Naziv je dobio po specifičnom izgledu zrna. Svijetle je bijele do žućkaste boje s malom crnom točkom. Kako je ovo azijska vrsta graha (vigna), po rastu i izgledu je malo drukčiji od klasičnih vrsta graha. Mahune su mu duge, okrugle, s dosta zrna u njima. Zrna su nešto sitnija od klasičnog graha. Smatra se poluvisokom sortom. Naime, potrebni su mu potpornji, ali ne moraju biti toliko visoki kao za visoke sorte.

VISOKE SORTE GRAHA:

Stabljike dostižu visinu do tri metra, zbog čega im je potreban čvrst oslonac pa se moraju nakoliti, odnosno uz stabljiku postaviti štapovi uz koje se biljka prihvaća i ovija. Važno je da prilikom postavljanja štapova imate na umu da će biljka prilikom stvaranja mahuna 'otežati', tako da ti štapovi doista moraju biti čvrsti i dobro utisnuti u zemlju kako bi pod teretom zadržali formu stabljike.

1. VISOKI SMEĐE PROŠARANI

grah8

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

Visoka sorta koja iznimno bujno raste i zahtijeva dobre potpornje.

2. VISOKI TREŠNJEVAC RANI

3. VISOKI TREŠNJEVAC KASNI

4. VISOKI OKRUGLI BIJELI RIČET

grah9

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

5. VISOKI STARINSKI ŽUĆKASTI
 
6. VISOKI BIJELI STARINSKI

7. ZELENČEK

Starinska sorta graha s nešto krupnijim i čvršćim sjemenkama. Izvrstan za pripremu jela 'gravče na tavče'.

BRANJE I SKLADIŠTENJE SJEMENA

Mahune graha se beru kada se pritiskom prstiju mogu rastvoriti. Važno je da ih berete redovito jer na taj način potičete stvaranje novih. Nakon branja treba ih pravilno skladištiti. Ako to ne napravite na pravilan način, mogli biste se neugodno iznenaditi nekoliko mjeseci nakon berbe kad u posudi s grahom ugledate mnoštvo crnih kukaca i rupe u zrnima. Riječ je o nametniku grahovu žišku - lat. Acanthoscelides obtectus.

To je insekt veličine 3,5-4,5 mm, crne boje i prekriven sitnim dlačicama. Ženka odlaže jajašca u poluzrele mahune već na vrtu. Češće napada niske sorte graha. Iako grahov žižak ne uništava klicu graha i on ne gubi klijavost, ne preporučuje ga se sijati radi potencijalne zaraze polja grahovim žiškom. A nije privlačan ni za jelo. Protiv grahova žiška trebate djelovati odmah nakon branja i sušenja graha.

Možete ga skladištiti u staklenkama ili papirnatim vrećicama. Tako tretirani grah zadržat će svoju klijavost i možete ga bez probema posijati iduće proljeće

Prije skladištenja dobro osušite grah pa ga stavite na par dana (barem 48 sati) u zamrzivač. Naime, žišci u svim fazama razvoja ugibaju pri temperaturi od -18 °C. Važno je da temperatura bude dovoljno niska kako ličinke ne bi preživjele. Nakon zamrzavanja dodatno osušite grah na suncu i spremite ga na suho mjesto. Važno je da ga dobro osušite kako zbog vlage ne bi izgnjilio. Možete ga skladištiti u staklenkama ili papirnatim vrećicama. Tako tretirani grah zadržat će svoju klijavost i možete ga bez problema posijati iduće proljeće.

Različite sorte graha rado se međusobno miješaju. Zbog toga nije dobro različite sorte sijati jednu pokraj druge. Naime, dogodit će vam se da zrna više neće izgledati kao original, nego kao mješavina različitih vrsta.

  
GRAH KAO LIJEK

Grah je i vrlo ljekovita namirnica. Smatra se da štiti od raka, posebno od raka dojke i debelog crijeva, jača imunitet, uspostavlja hormonsku ravnotežu kod žena i pomaže u menopauzi, smanjuje razinu kolesterola i šećera u krvi pa na taj način pomaže kod dijabetesa.

grah1

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

 
GRAH KAO SUPERHRANA

Koriste se nezrele mahune ili zrele sjemenke. Visokokalorična je namirnica jer sadrži veliku količinu bjelančevina (26 posto) i ugljikohidrata (52 posto) te gotovo sve esencijalne aminokiseline pa je dobra zamjena za meso. Zbog toga je dugo glasio kao 'meso siromaha'. Ne sadrži gluten pa je prihvatljiva namirnica za oboljele od celijakije.

Da bi se spriječile probavne tegobe koje grah izaziva, odnosno ljuska graha koja je bogata sirovim vlaknom, pektinskim i drugim teško probavljivim spojevima, može se koristiti bez ljuske (pasirani). Preporučuje se namakati ga u vodi nekoliko sati prije kuhanja te ga kuhati s mirodijama koje pomažu protiv nadutosti: kim, timijan, mažuran, lovor i slično. Obavezno se mora prokuhati jer je sirov grah otrovan.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

Novi.ba/Jutarnji.hr

Ne propustite