OTEŽANO DISANJE, CRVENILO OČIJU I HRONIČAN UMOR samo su neki od simptoma OVE BOLESTI! Nažalost svakog proljeća ona muči SVE VEĆI BROJ LJUDI!
Zbog sunčanih dana, prijatnih temperatura i cvjetanja biljaka, proleće za većinu ljudi predstavlja jedan od najljepših perioda u godini.
Međutim, za ljude koji imaju problem sa alergijama ovo je period koji zahtjeva poseban oprez, kao i pripremu, kako bi se alergije u potpunosti izbjegle ili ispoljile što blaže.
Aktuelni podaci kažu da alergije pogađaju čak 30 odsto svjetskog stanovništva, kao i da je ovaj procenat u stalnom porastu. S jedne strane, ovo je posljedica života u sve čistijem okruženju, bez mikroorganizama. Sa druge strane, u svijetu se danas stvara na hiljade novih proizvoda koji u sebi imaju nove kombinacije materijala i hemijskih spojeva. Kada se tome pridoda i hrana sa mnoštvom aditiva, vještačkih boja i zaslađivača, konzervansa, pojačivača ukusa i mirisa, pa još i genetski modifikovana hrana – dolazimo do odgovora zbog čega naš organizam kao odgovor na sve ovo daje alergijske reakcije.
Alergija upravo i jeste to – pretjerana reakcija čovjekovog imunog sistema na izloženost supstanci koja kod većine ljudi ne izaziva reakciju.
Šta izaziva alergije?
Supstance koje izazivaju alergije nazivaju se alergeni, a oni mogu biti nutritivni, inhalacioni i kontaktni, u zavisnosti od načina na koji su dospjeli u naš organizam.
Nutritivni alergeni u organizam dospjevaju preko hrane. Najčešći su to : jaja, kravlje mleko, pšenica, orasi, soja, voće. Simptomi su pečenje i otok usana, jezika, ždrijela, bolovi u stomaku, mučnina.
Inhalacioni (respiratorni alergeni) mogu biti iz našeg životnog prostora (prašina, grinje, buđ, životinjska dlaka) ili iz spoljne atmosfere (polen trava, cvijeća, korova i drveća). Simptomi su svrab u nosu i pojačana vodenasta sekrecija, kijanje, otežano disanje, pečenje, suzenje i crvenilo očiju, hroničan umor, poremećen san.
Kontaktni alergeni su najčešće lateks, sapuni, parfemi, omekšivači, neplemeniti metali. Ovdje spadaju i alergije na ubode insekata i na lijekove (penicilin i srodne antibiotike, neke anestetike). U pogledu intenziteta, reakcije na kontaktne alergene mogu biti blage ali i veoma ozbiljne, sa rizikom od anafilaktičkog šoka.
Često se pogrešno misli i da se alergije na određene supstance javljaju isključivo u mladosti i ranom životnom dobu, što ne mora nužno biti slučaj. Neke od alergija koje se javljaju kod djece mogu nestati sa odrastanjem, ali se i kod odraslih ljudi mogu razviti alergije na supstance na koje prethodno nisu bili alergični.
Proljećne alergije
Sa proljećem i cvjetanjem biljaka, svake godine se javljaju tegobe kod ljudi osjetljivih na polen. Kijanje, zapušen nos, kašalj, suzne otečene oči, otežano disanje – simptomi su koji se javljaju usljed prevelike osjetljivosti organizma na jedan od najčešćih sezonskih alergena.