MISLITE DA VAS "SAMO" BOLI GLAVA, A ZAPRAVO IMATE OZBILJNO OBOLJENJE: Ovaj problem ima svaka 4. žena
Jedna od četiri žene, i jedan od 12 muškaraca imaju migrenu u nekom periodu života. Sveukupno, od migrene u svijetu boluje oko 11 odsto populacije, i ona nije grupa simptoma ili stanje, već predstavlja hronično neurološko oboljenje. Najčešće započinje u adolescenciji i najviše se ispoljava kod osoba između 20 i 40 godina starosti.
Postoje velike individualne varijacije učestalosti, trajanja napada, prisustva pridruženih simptoma, kao i terapijske efikasnosti, rekao je dr sci med Srđan Sretenović, neurolog i jedan od najvećih stručnjaka u Srbiji za liječenje glavobolja.
"Migrena ima nasljedni karakter, ako jedan od roditelja ima napade, šansa da dijete oboli je 50 odsto. Ukoliko oba roditelja pate od migrena, ta vjerovatnoća je 70 odsto, i još je izraženija kod onih koji imaju migrene sa aurom. Za to nije odgovoran jedan gen, već poligena uslovljenost da na 'prag migrene' utiču različiti drugi, najčešće udruženi faktori spoljne sredine koji je mogu izazvati, kao što je stres. Ipak, u retkim slučajevima postoji i monogensko nasljeđivanje i to kod rijetkog oblika nasljedne, porodične hemiplegične migrene", rekao je on.
Koji su simptomi migrene
Osnovna karakteristika je stereotipnost, ponavljanje glavobolje uz pulsirajući, ponekad jednostrani bol, mučninu, povraćanje, povećanu osjetljivost na svjetlo ili buku, mirise, pogoršanu u toku fizičke aktivnosti. Oko 25 odsto oboljelih ima migrenu sa aurom, prolaznim neurološkim ispadom čiji je simptom pojava vizuelnih poremećaja - svjetlećih tačkica, cik-cak linija, zamućenog vidnog polja, potom trnjenja dijelova tijela, poremećaja govora pa čak i slabosti ekstremiteta.
"Simptomi aure najčešće prethode glavobolji, nekada se mogu javiti i tokom nje, i teško je razlikovati je od prolaznog poremećaja moždane cirkulacije. Pored ovih najčešćih formi migrene, sve je veći broj osoba koje imaju jako učestale glavobolje. To je nekada uslovljeno prirodom same bolesti, ali nekada i neadekvatnim liječenjem i prekomjernom upotrebom lekova protiv glavobolja", objasnio je on.
Hronična migrena, koja podrazumijeva 15 ili više dana bolova u protekla tri mjeseca, status migrenosus koji se karakteriše glavoboljama dužim od 72 sata, menstrualne migrene otpornije na standardne terapijske postupke, zahtevaju veoma specifičan dijagnostičko-terapijski pristup, najčešće u specijalizovanim centrima za liječenje glavobolje.
Kako nastaje napad migrene
Kada neki od faktora iz unutrašnjosti ili spoljašnjosti, kao što su stres, prolongirani ili kratak san, glad, buka, svjetlost, klimatske promjene, menstrualni ciklus, određene vrste hrane ili alkohol, započnu jedan složeni patofiziološki proces. Dolazi do naglog oslobađanja neurotransmitera iz trombocita, koji na posredan načim aktiviraju trigemino-vaskularni sistem nadražajem receptora senzitivnog nerva koji se završava na zidovima velikih krvnih sudova moždanih ovojnica oslobađanjem neuropeptida i drugih medijatora bola.
Oni aktiviraju prenos bolnih signala putem trigeminalnog nerva, njegovih jedara i dalje, ushodno ka višim moždanim strukturama, nakon čega svjesno prepoznajemo bol i na njega reagujemo. Doktor Sretenović navodi da liječenje podrazumeva primjenu standardizovanih protokola, koji su ipak specifični za svakog pacijenta. Ukoliko su glavobolje rejđe i blažeg intenziteta, obično se koriste samo lijekovi iz grupe običnih ili kombinovanih analgetika.
"Lijekovi iz grupe triptana i DHE su, ipak, najselektivniji za ovu vrstu glavobolje, a njihova efikasnost veća je od 80 odsto ako se koriste na početku napada. Ukoliko pacijent ima više od dva ataka mjesčeno, uvodi se preventivna procedura raznim vrstama lijekova, koji se koriste više mjeseci. Tu spadaju beta-blokatori, kalcijum antagonisti, antidepresivi i antiepileptici. Ukoliko nema terapijskog uspjeha kod rezistentnih glavobolja, primenjuje se i botoks a od skoro kod nas i terapija monoklonskim antitijelima sa zadovoljavajućom terapijskom efikasnošću", rekao je on.
Oboljeli često nisu sposobni da tokom aktuelnog napada obavljaju na ispravan način svakodnevne aktivnosti, što direktno utiče na kvalitet života. Prosječno imaju osam do deset glavobolja godišnje, ali veliki broj njih ima atake i više puta mjesečno, pa ako znamo da oni traju i po 72 sata, onda nije teško zaključiti da je patnja oboljelih sa učestalim glavoboljama velika, a socio-ekonomska cijena velika. Zbog toga je procjenjeno da je migrena po stepenu onesposobljenosti na drugom mjestu od svih oboljenja od kojih čovek boluje, znatno ispred kardiovaskularnih, endokrinoloških, reumatoloških i većine drugih bolesti,prenosi Politika.