PRELEŽALI STE KORONU? Evo koliko dugo u vašem organizmu ostaju antitijela

Kiosk
PRELEŽALI STE KORONU? Evo koliko dugo u vašem organizmu ostaju antitijela
Kako odmiče pandemija korona virusa tako se sve više govori o antitelima, njihovom trajanju, ali i o različitim vrstama testova za određivanje njihovog prisustva.

Kako odmiče pandemija korona virusa tako se sve više govori o antitelima, njihovom trajanju, ali i o različitim vrstama testova za određivanje njihovog prisustva.

U laboratorijama Instituta za primjenu nuklearne energije (INEP) urađene su analize više od 15.000 osoba, ali nisu svi bili pozitivni na korona virus.

Njihova najnovija istraživanja pokazuju da će pacijenti koji su bili pozitivni na korona virus najvjerovatnije godinu dana biti imuni na tu bolest.

- Antitijela će trajati godinu do godinu i po dana, to je neka vrsta pretpostavke. Ono što znamo je to da sedam mjeseci, koliko najduže pratimo pacijente, ta antitijela opstaju u organizmu, da kod pacijenata koji su razvili visok nivo antitela ne dolazi do nekog naglog pada vrijednosti, padnu za nekih 5 do 10 odsto i zbog svega toga se pretpostavlja da će ona trajati minimum godinu dana – rekal je za televiziju "Prva" Marija Gnjatović, naučna saradnica INEP-a

755851335572861

Ona je govorila i o antitijelima kod asimptomatskim pacijentima.

- Postoje pacijenti kod kojih antitijela nestanu, odnosno nestanu merljive količine antitijela radi se o pacijentima koji su asimptomatski ili koji su sa nekom blagom kliničkom slikom preležali i u startu razvili niske vrednosti atitijela koje su vremenom opale, te na taj način ne mogu da se mjere, ali svakako su ti pacijenti na neki način zaštićeni – objasnila je ona.

Kako je istakla, antitijela su jedan od parametara imunološkog sistema koji učestvuju u odbrani.

- Tu su i druge imunološke ćelije koje pamte kontakt sa patogenom, u ovom slučaju sa virusom SARS-CoV-2 tako da neka vrsta zaštite postoji i ako dođe do ponovnog izlaganja virusu naš organizam će brže i efikasnije reagovati i savladati to – kazala je Gnjatović.

Prije nekoliko dana je na sjednici Kriznog štaba usvojena primjena brzog antigenskog testa. Prema riječima Gnjatovićeve, to je test koji detektuje proteine virusa, koji je u stvari dopuna PCR testu.

- On ne može biti bolji od PCR testa, ali može se koristiti za masovno testiranje mnogo većeg broja uzoraka. Sa druge strane kada prođe period u kome se virus nalazi u gornjim disajnim putevima, kada PCR ili brzi antigenski test može da potvrdi prisustvo virusa, dolazimo na primjenu seroloških testova, to je od dvije nedjelje, pa nadalje od pojave prvih simptoma. Zlatni standard u primjeni seroloških testova je elisa test, koji je institut INEP napravio. Radimo testove na lični zahetjev - dodaje Gnjatovićeva.

Kako je rekla, dosta ljudi posjeduje klasu IgG antitela, a da nikada nisu osjetili jasne simtpome, te smatra da kada asimtomatski slučajevi osjete neku vrstu umora ili glavobolje to ne prepišu korona virusu.

- ImG klasa antitijela se detektuje u akutnoj fazi infekcije, a testiranje može da bude dopuna PCR metodi. IgM klasa se javlja jako brzo pošto je pacijent inficiran, ako pronađemo u krvi samo tu klasu znači da su akutno inficirani i da možete virus da širite dalje – kaže Gnjatović.

Dodaje da asimptomatski slučajevi predstavljaju najveći problem u širenju zaraze, jer ako su simtpomi jasni biće izolovani.

Kada je riječ o IgG klasi antitijela, ona daju zaštitu imunitetu na virus i ona su trajna, a detektuju se do 10 dana po pojavi virusa i ostaju detekvitna, ali još uvijek nije potnato koliko dugo.

- Preporučujem da se rade serološki testovi, da se ne prave gužve za PCR testiranje. Uraditi serološki test IgM klase antitijela i na osnovu pojave antitijela može se pratit faza infekcije preporuka je svakako masovno testiranje, ali ne PCR, nego seroloških testova - ističe ona.

Dodala je i da PCR test u prvim danima može biti lažno negativna, kao što može i nakon dvije nedjelje jer virus nije u gornjim disajnim putevima.

Gnjatović je rakla i da INEP radi na razvoju testa koji bi detektovao prisustvo virusa iz pljuvačke.

- To bi omogućilo lakše testiranje djece u školama i vrtićima koji ne daju krv, ali to je sve još uvijek u postupku razvoja - najavila je ona.

Ponovno zaražavanje

Kada je riječ o slučajevima ponovnog zaražavanja korona virusom Gnjatović smatra da ti slučajevi nisu dobro definisani.

- Meni to liči na nezaliječene prve infekcije ili drugi kovid. Nešto poput hroničnog kovida. Ostaje dugo u organizmu, na osnovu mjerenja IgM antitijela. IgM kod drugih nestane nakon par nedjelja, ovde se zadrže i mjesecima nakon toga. Pacijenti osjete simptome i imaju prolongiranu kliničku sliku, bude bolje, pa ponovo imaju osjećaj umora, glavobolje ili stomačni problem - zaključila je ona.

Ne propustite