Dr hafiz Duranović za Novi.ba: Bošnjaci postepeno napuštaju Sunnet Allahovog Posalnika, a.s., a čini mi se da se ni s Kur'anom ne družimo na najbolji način

Doktor hafiz Elvir Duranović itekako je poznato lice na ovim prostorima, a mi smo iskoristili priliku i obavili intervju s njim na samom početku svetog mjeseca ramazana. Razgovarali smo o brojnim temama, a ovo je drugi dio tog intervjua.

Razgovarao: Mirza Hadžijusufović

Poštovani hafize, kako se mi odnosimo prema našem poslaniku Muhammedu a. s.? Da li ga dovoljno poštujemo, te koliko ljudi se trude sprovesti u praksu njegove savjete i hadise?

Dr hafiz Duranović: Odgovor na ovo pitanje zavisi od toga šta podrazumijevate pod poštivanjem Allahovog Poslanika, a.s. Ako je riječ o samoj ličnosti Muhammeda, a.s., onda se može reći da ga Bošnjaci poštuju. Jedno od njegovih imena, kao i imena njegove Časne porodice često se nadjeva djeci u Bosni i Hercegovini. Iako se, nažalost, još uvijek može čuti na ulici da neko grdi Boga, vrijeđanje Božijeg Poslanika, a.s., nikada se nije ukorijenilo među Bošnjacima. S te strane, dakle, Bošnjaci poštuju Allahovog Posalnika, a.s.

Ako međutim pod negovim poštivanjem mislite na slijeđenje njegovog Sunneta, moram priznati da su ranije Bošnjaci mnogo više poštovali svog Poslanika, a.s., nego danas. Danas se recimo, po prvi put, među Bošnjacima može čuti rečenica za koju je Vjerovjesnik, a.s., najavio da će biti izrečena, a to je, da kada se nekom savjetujući ga kaže: 'Tako je rekao ili uradio Allahov Poslanik, a.s.', on odgovori: 'Pusti to, daj mi ono što piše u Kur'anu.' Također, ranije su se mnogo više učili salavati na Božijeg Poslanika, a.s., s naših munara što se danas uglavnom čini samo tokom ramazana.

Čak je obavljanje sunneta prilikom klanjanja pet dnevnih namaza reliativizirano i od nekih Bošnjaka napušteno. Usto, postepeno ali neumitno Bošnjaci napuštaju Sunnet Allahovog Posalnika, a.s., utkanog u kulturu Bošnjaka što se najbolje može primjetiti u međuljudskim odnosima, poštivanju roditelja, rodbine, starijih, komšija, uleme, učitelja i profesora, gosta, itd. Pomenuto je uzrokovano neselektivnim prihvatanjem evropskih vrijednosti s jedne i napuštanjem islamske tradicije Bošnjaka s druge strane. 

Šta nam možete reći o vrijednosti učenja Kur'ana (posebno u ramazanu) i koliko se trebamo družiti s Kur'anom?

Dr hafiz Duranović: Učenje Kur'ana je ibadet, od Boga naređeno i Bogu drago djelo. Vjernicima su, vjerujem, uglavnom poznati ajeti i hadisi koji govore o vrijednosti učenja Kur'ana. Učiti Kur'an preporučeno je podjednako u ramazanu i mimo ramazana. Razlika je u tome što vjernici oslobođeni negativnog šejtanskog utjecaja tokom ramazana, nađu više vremena za učenje Kur'ana što je dobro. S druge strane, u mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana što je kao činjenica naglašeno u Kur'anu neposredno prije naredbe o postu. To može značiti da je mjesec ramazan Allah, dž.š., blagoslovio i odabrao za post baš zbog toga što se u njemu desio izvanredni događaj Prve objave.

Bošnjaci se danas tokom ramazana intenzivno druže s Kur'anom učeći hatme i slušajući mukabele. Ono što Bošnjacima danas nedostaje jeste čitanje i učenje iz Kur'ana. Tokom ramazana Bošnjaci će u Kur'anu učiti da je zekat obaveza; da se roditelji moraju poštovati; supruge cijeniti; komšije paziti; djeca vjerskim vrijednostima učiti i navikavati; nemoćnog i potrebnog pomoći; korisne nauke izučavati; s dobrim ljudima i ulemom se družiti; alkohol, kocku, gatanje, sihr, laž, potvoru, ogovaranje, oholost i sl., napustiti. Ali se preko tih ajeta olahko prelazi i ne razmišlja se o tome da se poruke tih ajeta oživotvore. Ako druženje podrrazumijeva interakciju i međusobno razumijevanje, čini mi se da se ne družimo s Kur'anom na najbolji način.   

Možete li pojasniti našim čitateljima kako da najbolje iskoriste mjesec posta i pojačanoga ibadeta, čemu nas ramazan zapravo može naučiti?

Dr hafiz Duranović: Mjesec ramazan je blagoslovljen mjesec. To znači da se u njemu nalazi noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. U njemu je vjernicima naređeno da poste. Nagradu za post zna samo Allah, dž.š., a ljudi o tome nisu ništa čuli, niti su nešto od nagrade pripremljene za postače vidjeli. Obavezni (farz) namaz obavljen u ramazanu vrijedan je kao 70 farzova mimo ramazana.

Dobrovoljni namaz (nafila) u ramazanu vrijedan je kao obavezni (farz) mimo ramazana. Šejtani i zlo u ramazanu su sputani, a meleki dobro rašireni. U mjesecu ramazanu se klanjaju teravije za koje je kao nagrada obećan Božiji oprost. Mislim da su to vjernicima sasvim dovoljni podsticaji da u pobožnosti provedu ramazan. Šta nas ramazan uči je drugo pitanje, a kratak odgovor na njega bio bi: Saburu – strpljenju, odnosno, ustrajnosti u činjenu dobra i ustrajnosti u ostavljanju zla.

Kako Vi i Vaša porodica provodite ramazan? Postoji li neki adet kojeg se uvijek pridržavate?

Dr hafiz Duranović: Nastojimo da, uz Božiju pomoć, sve pomenute blagodati ramazana na najbolji način iskoristimo. To je naš adet.

Vaša ramazanska poruka čitaocima portala Novi.ba?

Dr hafiz Duranović: Ove godine ramazan nam dolazi u specifičnim uslovima privremenih zabrana iz poznatih razloga. S te strane, poruka čitaocima portala Novi.ba jeste da se pridržavaju uputa nadležnih organa kako bi se sačuvali životi ljudi što je jedno od najvećih dobrih djela u islamu. Bošnjake pozivam da, u skladu s trenutnim uputama Rijaseta Islamske zajednice, vjerske obaveze izvršavaju u miru svog doma zajedno s članovima svoje porodice.   

Razgovarao: Mirza Hadžijusufović