DR. AMRA DŽINO ZA NOVI.BA/ Evo kako se izboriti sa tjeskobom i strahom u izolaciji
Novonastala situacija vezana za COVID-19 uveliko utiče na mentalno zdravlje ljudi, zbog čega u određenim situacijama postupaju nepromišljeno i neopravdano. Stručnjaci ističu da takvo ponašanje ne pomaže i da je neophodno da se građani ispravno informišu o koronavirusu i savjesno postupaju.
Kontaktirali smo psihologinju dr. Amru Džino koja smatra da su strah, anksiozost, zabrinutost, uznemirujuće i katastrofično razmišljanje, napadi panike pa i neke psihosomatske reakcije su sasvim normalne reakcije na nenormalnu situaciju u kojoj se nalazimo."
COVID-19, broj zaraženih, broj umrlih, kupovina dezinfekcijskih sredstava, maski, stvaranje zaliha hrane, zabrane kretanja, teorije zavjere itd. su glavne teme svjetske javnosti i medija zadnjih mjeseci koje na žalost nisu zaobišle ni Bosnu i Hercegovinu.
Dr. Džino ističe da situacija u kojoj se trenutno nalaze građani Bosne i Hercegovine nakon proglašenja pandemije korona virusne bolesti (COVID-19) je svima nova i nepoznata.
Prema njenim riječima gore navedno predstavlja jednu vrstu krizne situacije tako da je za očekivati da se kao odgovor na ovu situaciju jave snažne emocije i reakcije sa kojima se ljudi teško mogu nositi.
"Strah, anksiozost, zabrinutost, uznemirujuće i katastrofično razmišljanje, napadi panike pa i neke psihosomatske reakcije su sasvim normalne reakcije na nenormalnu situaciju u kojoj se nalazimo", naglasila je.
Doktorica tvrdi da je normalno je da osjećamo strah i anskioznost i da smo zabrinuti kako za sebe tako i za svoje bližnje. Međutim, problem može nastati ako taj strah preraste u paniku. Pa smo tako prije petnaestak dana zbog pretjeranog straha da ćemo ostati bez osnovnih životnih potrepština imali panične kupovine u trgovačkim centrima.
foto: EPA
Ključno pitanje je : Kako spriječiti paniku?
"Naš glavni zadatak je sačuvati svoje fizičko i mentalno zdravlje. Trebali bi razmišljati i ponašati se racionalno. Prije svega, ono što kao pojedinci možemo uraditi to je da se pridržavamo propisanih naredbi i mjera nadležnih institucija koje su uvedene s ciljem sprječavanja širenja COVID-19.
Mora nam biti jasno da je ovo problem na svjetskom nivou i da njegovo rješavanje moramo prepustiti stručnjacima i nauci. Pretjeranim razmišljanjem o ovome što nam se dešava kao i mogućim posljedicama koje će se ili možda neće pojaviti u budućnosti nećemo poboljšati stanje u kojem se nalazimo. Ne možemo kontrolisati svijet ali možemo svoje razmišljanje, doživljavanje i ponašanje", objasnila je za naš portal dr. Amra Džino.
Također, istakla je da širenju panike u najvećoj mjeri doprinose pretjerane i netačne informacije koje se svakodnevno šire društvenim mrežama, zbog čega treba ograničiti traženje informacija o virusu.
Savjetuje sljedeće: " Informisati se jednom ili dva puta dnevno i to od provjerenog izvora."
Kada je u pitanju ograničeno kretanje i nedostatak socijalnih kontakata ljudi , istakla je slijedeće:
"Ako je ograničeno kretanje i socijalni kontakti to ne znači da je naš život zaustavljen. Važno je pokušati koliko toliko živjeti normalno. Održavati rutinu, na vrijeme ustajati, jesti, ispunjavati svoje radne i porodične obaveze. "
Dr. Džino savjetuje da ako ne možemo obavljati aktivnosti koje smo ranije upražnjavali onda možemo jednostavno da ih zamijenimo novim:
"Fizička distanca nije isto što i socijalna distanca. U današnjem svijetu modernih komunikacijskih tehnologija lako je organizovati telefonska i virtuelna druženja sa porodicom, prijateljima i kolegama. Ako ne možemo obavljati aktivnosti koje smo ranije upražnjavali zamijenimo ih novim. Uvijek postoji nešto što možemo raditi a za šta ranije nismo imali vremena."
Novonastala situacija čini se naviše pogađa djecu, a savjet doktorice za postupanje prema najmlađim je sljedeći:
"Posebnu pažnju treba obratiti na djecu. Djeca jako dobro prepoznaju naše emocije, strah, tugu, uznemirenost. Zbog toga ono kako se mi osjećamo i ponašamo u velikoj mjeri utječe na njih. Sa njima treba otvoreno razgovarati i na njima prilagođen način objasniti situaciju u kojoj se nalazimo. Djeci je kao i odraslim potrebna struktura i organizacija, trebamo ih podsticati na obavljanje svakodnevnih obaveza, održavanje higijene, učenje ali i zabavu."
Nije sramota potražiti savjet i mišljenje stručnih osoba jer nemamo svi iste kapacitete za nošenje sa stresnim situacijama.
Ukoliko se desi da strah i panika prevladaju nije sramota potražiti savjet i mišljenje stručnih osoba.
Na nivou Federacije BiH i Republike Srpske, u Centrima za mentalno zdravlje organizovana je psihosocijalna podrška građanima putem telefona .
http://www.mentalnozdravlje.ba/uimages/novosti/Kontakt%20brojevi%20telefona%20za%20psiholosku%20podrsku.pdf
Tako je i Centar za mentalno zdravlje DZ Stari grad Mostar prilagodio svoj rad novonastalnoj situaciji. Psihosocijalna podrška dostupna je na brojeve telefona svaki dan.
036/281-288 08:00-12:00
061 536 693 12:00-24:00
061 194 577 24:00-08:00
Strpljenje i odgovornost su spas i jedino tako možemo sačuvati fizičko i mentalno zdravlje, zaključuje dr. Džino.
Novi.ba