Znate li zašto nam vrijeme brže prolazi kako starimo?
“Proporcionalna teorija" tvrdi, da kako starimo, naš osjećaj “ovog” vremena izgleda relativno kratko u odnosu na našu životnu dob, tako da nam godina može proći brže u starosti u odnosu na djetinjstvo. Emocionalni kvalitet događaja također utječe na našu percepciju. Vrijeme doista leti kad se zabavljamo.
Prolaznost vremena je zagonetna stvar. Neki će osporiti da minuta ima 60 sekundi, ali sama percepcija vremena se razlikuje od osobe do osobe i od jedne situacije do druge. Vrijeme može “letjeti” ili se može beskrajno povući. Samo u rijetkim slučajevima izgleda kao da je vrijeme stalo.
Razlika između "pravog" vremena, mjereno putem sata i kalendara, te našeg individualnog osjećaja, vrijeme ponekad može izgledati “ogromno”. To je zato što, na mnogo načina, mi smo arhitekti našeg vremena.
Mjerenje vremena
Ljudi su stvorili pouzdane instrumente za mjerenje vremena koristeći predvidivo ponavljanje događaja koji se javljaju, naravno, kao što se dan se pretvara u noć ili zima postane proljeće. Mi gledamo ove događaje u pogledu dana, sedmica i godina, a koristimo satove i kalendare da označimo njihov prolaz.
Također se čini da postoji interni sat koji reguliše naš cirkadijurni (dan/noć) ritam I isto tako nam omogućuje da registrujemo trajanje određenih događaja. Koristimo "tempo" kako bismo uporediti trajanje svakog novog događaja sa prikazima pohranjenim u memoriji. Mi efektivno gradimo banku znanja gdje osjećamo minutu, sat ili pak dan.
Sposobnost našeg mozga da registruje kratko trajanje - od nekoliko minuta do nekoliko sekundi --pretvara se u razumijevanje protoka vremena tokom života. No, na svu žalost, naš unutrašnji tempo ne može održati tačno vrijeme kao naš vanjski uređaj.
Vremenska opažanja snažno utiču na naše fizičko stanje i raspoloženje. Baš kao kada se koncentrišemo na neki događaj, vrijeme prolazi sporije nego inače. To je također slučaj kada nam je dosadno I izgleda kao da nikada nikada neće proći.
U drugim okolnostima izgleda kao da se vrijeme ubrza. Naprimjer, ako smo zauzeti nekim stvarima, izgleda nam kao da vrijeme prolazi mnogo brže nego inače. To se dešava, jer mi manje obraćamo pažnju na prolaznost vremena kada smo zauzeti.
Emocionalna kvaliteta događaja utječe našu percepciju vremena. Negativna emocionalna stanja, kao što su tuga ili depresija, rezultat su sporijeg prolaska vremena. Strah ima izrazito snažan utjecaj na vrijeme; usporava naš unutarnji sat, tako da nam se čini da neki strašan događaj traje duže. Nasuprot tome, zabavna i sreća nam prođu za tren oka.
Baš kao što vrijeme može prolaziti brže ili sporije, zavisno od našeg trenutnog emocionalnog stanja, naše opažanje vremena se može deformisati kako više starimo. Ljudi stariji od 60 godina često navode da je vrijeme promjenljivo. Čini se da Božić nastupi ranije svake godine, i izgleda da dani traju duže.