Banja Luka - grad novih naziva za svoja stara naselja

Banja Luka slovi za jedan od najljepših i najčišćih gradova na prostoru bivše Jugoslavije. Bistra rijeka Vrbas, mnogo zelenila, nezagađen zrak i bogata priroda, simboli su ovog, drugog najvećeg grada u Bosni i Hercegovini.

No, previše ''čistoće'' u nekada multietničkom šeheru zašlo je i u druge sfere društva.

Naime, tokom i poslije ratnih razaranja, u kojima je Banja Luka mnogo bolje prošla nego, recimo, Sarajevo, Tuzla, Bihać ili Mostar, promijenjeni su historijski nazivi starih gradskih i prigradskih naselja.

Tako je čuveni Mejdan postao Obilićevo, Budžak Lazarevo, a najstarije gradsko naselje Gornji Šeher preimenovan u Srpske Toplice.

Mjesna zajednica Hiseta postala je Kočićev ''venac''.

Mnogi Banjalučani danas promijenjene nazive pravdaju time da su navodno ''i oni tamo mijenjali nazive naselja''. No, činjenica je da su Tuzlaci i Sarajlije uglavnom zadržali stare nazive naselja, a ulicama su, pak, uglavnom vratili prvobitna imena, odnosno ona prije Titove Jugoslavije (primjer, Ferhadija se prije naziva Ulica Vase Miskina zvala Ferhadija, iako danas to mnogi uzimaju kao primjer ''etničkog čišćenja'' Sarajeva).

Čak je svojevremeno i Banjalučanin Fuad Balić naziv Srpske Toplice rekao da je pogrešan, jer je toplice hrvatska riječ, a njen ''istočni'' sinonim je banje.

"Ovdje nikakvih korijena nema. Jer ne možete reći da se Gornji Šeher nekad zvao Srpske Toplice pa ga neko promijenio u Gornji Šeher pa ga sad ovi ponovo promijenili u Srpske Toplice, onda bi čovjek mogao da nađe i neko opravdanje suvislo. Ali na ovakav način nema tu opravdanja. To je jednostavno urbicid nad jednom urbanom sredinom", svojevremeno je kazao bivši SDP-ovac Slobodan Popović.

Popović tvrdi da se time šalje poruka da se želi obrisati banjalučka historija.

Nekada je u samom gradu Banja Luka živjelo 143.000 stanovnika, od toga cca. 28.000 bili su Bošnjaci, a 16.000 Hrvati.

Danas, samo 3 ulice nose nazive po Bošnjacima. Uzme li se u obzir, naprimjer, Tuzla, broj naziva ulica sa srpskim imenima je znatno veći.

Malo ko o tome danas govori. Vrijeme prolazi, Banja Luka ostaje ''čista'' u svakom pogledu, a historija se lagano zaboravlja.