ZABORAVITE NA NACIONALNI PARKA: NIČU NOVA APARTMANSKA NASELJA I HIDROELEKTRANE

Objavljeno:02.06.2019 - 13:03
A A A Times Arial

Područje Bjelašnica–Visočica–Treskavica-Kanjon Rakitnice, koje odavno zaslužuje da se proglasi nacionalnim parkom Bosne i Hercegovine i nakon dugih i mnogobrojnih pokušaja sve je dalje od te mogućnosti. 

Posljednjim aktivnostima Federalnog ministarstva okoliša i turizma otvorena je zapravo mogućnost da se ovo neprocjenjivo prirodno bogatstvo uništi izgradnjom apartmantskih naselja, hidrocentrala i drugih objekata. To, između ostalih, tvrdi i Anes Podić iz udruženja Eko akcija. 

jezero6

- Nacionalni park na tom području predviđen je još 1980. godine. Tada je nastao prostorni plan Republike BiH koji u FBIH još vrijedi. To je temeljni prostorni dokument, s kojim moraju biti usklađeni svi niži prostorni dokumenti. Bilo je već nekoliko pokušaja uspostavljanja nacionalnaog parka i postoji nekoliko studija o tome koliki bi trebao biti obuhvat nacionalnog parka i šta treba strogo zaštiti. Tim studijama je predviđena površina od otprilike oko 98 hiljada hektara, međutim do uspostave nacionalnog parka nikada nije došlo – govori Podić. 

Uprkos tome što ovo područje zahtijeva zaštitu zbog velike biološke i kulturne vrijednosti i mogućnosti razvoja ekoturizma, Federalno ministarstvo okoliša i turizma proteklih dana je sa načelnicima općina Konjic, Trnovo i Hadžići dogovorilo da ono neće biti proglašeno nacionalnim parkom, već parkom prirode, te da će zaštićen biti mnogo manji predio od predviđenog. 

Kako su naveli iz Ministarstva, buduće zaštićeno područje Bjelašnica – Visočica – Treskavica - Kanjon Rakitnice nakon provođenja zakonske procedure proglašenja zaštite obuhvatalo bi, od planiranih gotovo 100.000, tek oko 24.000 hektara na teritorijama ovih općina (oko 10.000 ha na području općine Konjic, oko 9.200 ha na području općine Trnovo i oko 4.600 ha na području općine Hadžići).

- Četiri puta manja je površina od predviđene, a i ovo što je preostalo imat će mnogo manji stepen zaštite. Nižim stepenom zaštite lista dozvoljenih ljudskih, odnosno privrednih aktivnosti je dramatično duža – žali se Podić. 

Zakonom je definisano, da su za razliku od nacionalnog, u parku prirode dopuštene privredne i druge djelatnosti i radnje. Zbog toga Podić vjeruje da je velika mogućnost izgradnje zgrada, apartmantskih naselja, hidroelektrana i drugih objekata na ovom području. 

- Svugdje imate zone, ni u nacionalnim parkovima nije svugdje da nema ljudske aktivnosti, već je definisano šta se može u kojim zonama raditi, a šta ne. Međutim, brane, bilo kakve privredne aktivnosti kada je u pitanju niži stepen zaštite je vrlo lako napraviti. Ako neko sutra poželi u dolini Studenog potoka na Bjelašnici da napravi apartmantsko naselje to će moći da izvede. Ova vrsta zaštite nije garant da će ovo područje zaista ostati zaštićeno – ističe. 

Do današnje situacije, prema njegovim riječima, u velikoj mjeri doveo je i zakon o zaštiti prirode usvojen 2013. godine kada je “ubačena odredba koja ne postoji nigdje na svijetu“. 

- To je da lokalna zajednica ima pravo veta na uspostavu nacionalnog parka, odnosno bilo kojeg zaštićenog područja. Dakle, da biste proglasili zaštićeno područje morate imati odluku općinskog vijeća kojom se to podržava. Posljedica toga je da je BiH kada su u pitanju zaštita biodiverziteta i uopće zaštićena područja bukvalno na dnu svijeta. A načelnici općina Hadžići, Konjic i Trnovo svi oni imaju svoje ciljeve i namjere bilo da se radi o mini hidroelektranama, apartmanstkim naseljima ili nekim drugim objektima – ističe sagovornik. 

bjelasnica1

Neproglašavanjem ovog područja nacionalnim parkom BiH mnogo gubi, a naš sagovornik smatra da bi se time, ne samo zaštitile životinje i biljke, nego bi to bio izvor zarade za lokalnu zajednicu, piše Faktor. 

- Lokalne zajednice zahvaljujući zaštićenim područjima u mnogim dijelovima svijeta preživljavaju. Evropska unija je radila studiju gdje je zaključak da je prihod od zaštićenih područja u EU između 200 i 300 milijardi eura uz trošak 6 milijardi eura za njihovu uspostavu i održavanje. U Općini Trnovo prošlu školsku godinu nije bilo ni 10. djece, to je mjesto gdje nema otkupa mlijeka, stoke, gdje ljudi od svog rada ne mogu da žive, a sa druge strane otvaranje nacionalnog parka bi otvorilo široke mogućnosti, kao što je slučaj svugdje u svijetu – smatra aktivista. 

 

- Oni su ovim potezom bukvalno rekli da je ovo područje daleko manje vrijedno i obuhvat je daleko manji, a na osnovu čega? Nažalost imamol i domaće korumpirane stručnjake koji će svoj potpis staviti na bilo šta. Srećom, zakonska poluga još postoji u zakonu o prostornom uređenju, planovi nižeg reda moraju biti u skladu sa planovima višeg reda i mi ćemo ići ako treba do Ustavnog suda do Vijeća Evrope, dokle god treba da se ovo obori – zaključio je Podić.

Odgovor na ovu temu pokušali smo dobiti i u resornom ministarstvu, ali ga do objave ovog teksta nismo dobili. Inače, u studijama se navodi da bi ovaj prostor morao biti zaštićen i proglašen nacionalnim parkom zbog toga što je mnogo nelegalnih odlagališta otpada, koji se često nalaze u ili blizu vodenih tokova. 

Ovo područje također, prema informacijama iz studija, pretrpilo je, i još uvijek trpi, neograničenu eksploataciju njegovih prirodnih resursa, a to se posebno odnosi na šume, pašnjake i životinjski svijet. Drvna indsutrija pretjerano je eksploatisala šume i kao rezultat toga one su ozbiljno ugrožene. 

U studiji se navodi i da su pokrenuti planovi za izgradnju četiri hidrocentrale na rijeci Neretvi uzvodno od Konjica, što će rezultirati podizanjem nivoa vode u kanjonu Neretve i plavljenjem nekih rubnih područja. 

Zbog svega toga nalaže se proglašenje nacionalnog parka, što bi, između ostalog dovelo do razvoja eko-turizma, proizvodnje organske hrane, rukotvorina, razvoja poljoprivrede,naučnih istraživanja, poboljšanja uslova života, povećanja zaposlenosti, gradnje boljih puteva.

Prostorni plan iz 1981. g predviđa uspostavljanje 16 zaštićenih područja velike površine uglavnom u planinskim područjima (ukupno 6.282 km², odnosno oko 12 posto od ukupne površine BiH). Realizacijom "samo" trećine ovog plana BiH bi se makar malo približila međunarodnim prosjecima. 

Nažalost, čini se da je to za ovakvu BiH, i njena entitetska resorna ministarstva, čak i danas još uvijek preambiciozan plan. U Bosni i Hercegovini je danas efektivno zaštićeno samo 1,12 posto njene teritorije. 

  
 

NAJGLEDANIJI VIDEO DANAS NA PORTALU:

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Novi.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Novi.ba!