PREDSJEDNIK EP u BiH: Moraju se naći neki kompromisi, ni EU ne odgovara da Balkan bude van njenih granica

Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji (EU), koje sadrži i 14 ključnih prioriteta za bh. vlasti, bio je povod za razgovor s predsjednikom Evropskog pokreta (EP) u BiH Predragom Praštalom, koji je najave nekih bh. političara da bi BiH kandidatski status mogla dobiti do kraja godine ocijenio preoptimističnim. Njegovo mišljenje je da bi se to najranije moglo desiti početkom 2020. godine, i to zahvaljujući Hrvatskoj koja ima interes da se BiH što više približi EU. 

Predsjednik EP napomenuo je da jedan dio bh. javnosti smatra da je BiH sa ovih 14 prioriteta sadržanih u Mišljenju Evropske komisije data nova mapa puta evropskih integracija te da će navedene ključne prioritete biti jako teško ispuniti u cjelosti zog komplikovanog političkog sistema. 

Istina je, kaže, da je BiH jedina u Evropi koja ima protektorat u vidu Ureda visokog predstavnika (OHR) i da je nekoliko puta već rečeno da BiH sa OHR-om teško da može ući u EU. 

- Nažalost, još uvijek postoji potreba za OHR-om jer često iskrsavaju krize i onda se svi pozivaju na visokog predstavnika. Pokazuje se da bh. političari još uvijek nisu dovoljno zreli i mudri da samostalno vode državu, jer uvijek jedna, druga ili treća strana spominje i poziva visokog predstavnika - ističe. 

Mišljenje Evropske komisije ocijenio je relativno pozitivnim za BiH, jer s jedne strane EU pokazuje da BiH smatra ozbiljnim partnerom, jasno poručujući da ima evropsku perspektivu. Ovo je, naglašava, prvi put da je BiH tretirana kao "normalna država" koja bi trebala ispuniti "normalne uslove" kako bi se uskladila s evropskim standardima. 

- Sve države koje su prolazile kroz proces koji BiH predstoji morale su mijenjati 80-90 posto ustava jer nijedna od njih na početku nije bila kompatibilna s EU, pa tako i BiH s najkompliciranije uređenim ustavom u Evropi - rekao je Praštalo i dodao da je ovo sada prilika i test za cijelo društvo u BiH, prije svega za političare, da se vidi da li će moći odgovoriti na ovako delikatan izazov. 

Predsjednik EP procjenjuje da bi BiH bi mogla dobiti kandidatski status početkom 2020. godine, pod uslovom da bh. političari budu predano radili, formirali vlast i pokazali da mogu samostalno voditi državu. Te godine će, napominje, Hrvatska preuzeti predsjedavanje Vijećem EU, a premijer Hrvatske Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović već su najavili organiziranje foruma koji će Balkan ponovo vratiti u fokusu EU. 

- To je prilika za BiH, jer svaka država koja je najmlađa po članstvu u EU po nekom nepisanom pravilu i obavezi unutar evropskih institucija bude najveći partner zemljama koje poslije nje ulaze, a Hrvatska je najmlađa zemlja EU - rekao je Praštalo.  

Pa, ipak, ako su uzmu u obzir svi faktori, kaže, BiH narednih 20-ak godina neće moći postati punopravna članica EU. 

- Ako bi BiH kandidatski status dobila 2020. godine, a 2022. ili 2023. započnu pregovori, a po iskustvima ostalih zemalja znamo da proces pregovora traje od 8 do 12 godina, dok bi s BiH, kako su kazali neki zvaničnici u Briseli, taj proces potrajao čak 17 godina zbog komplikovanosti našeg uređenja, dođe se do zbira od 20-ak godina - pojasnio je. 

Jedino se, naglašava, možemo nadati da EU može prepoznati svoj sigurnosni, ekonomski i geopolitički interes da sačuva Balkan kao svoju teritoriju i da neće dozvoliti da Rusija, Kina, Turska ili Katar bolje pozicioniraju na Balkanu. 

- Ako se te zemlje bolje pozicioniraju, građani BiH bi se počeli "okretati" od evropskih integracija i počeli drugačije razmišljati, a već sada postoji mišljenje građana da BiH nikada neće postati članica EU, što je katastrofalno - istakao je naš sagovornik. 

Između ostalog, kazao je i to da su u Evropskom pokretu došli do zaključka da BiH, kada bi se EU čvrsto držala pravila, s ovakvim političkim okruženjem i kompliciranim dejtonskim društvenim uređenjem, ni do 3.000 godine ne bi postala članica EU. 

- To smo jasno prenijeli evropskom komesaru Johannesu Hahnu i šefu Delegacije EU u BiH Lars-Gunnaru Wigemarku. Stoga se moraju naći neki kompromisi, jer ni EU, zbog geopolitičkih previranja u svijetu, ne odgovara da Balkan bude van njenih granica - zaključio je Praštalo.