SUTRA OTVARANJE ALADŽA DŽAMIJE: Fočanska ljepotica ponovo će blistati, očekuje se hiljade vjernika iz cijele BiH/Pogledajte UNUTRAŠNJOST DŽAMIJE

Biser orijentalne arhitekture, Aladža džamija ili kako je još zovu Šarena džamija i džamija Hasana Nezira, sutra će ponovo biti otvorena za vjernike, nakon više od više od četvrt vijeka koliko je prošlo otkada je porušena do temelja. Organizatori tokom sutrašnjeg dana u Foči očekuju dolazak nekoliko hiljada vjernika iz cijele BiH, ali i visokih domaćih i međunarodnih zvaničnika te predstavnika Turske i SAD-a, država koje su pomogle i finansirale realizaciju ovog značajnog i zahtjevnog projekta.

Svečanost otvorenja Aladža džamije počinje sutra u 11 sati, a Bosanci i Hercegovci ovaj događaj moći će pratiti i zahvaljujući specijalnom programu BHRT-a koji će direktno prenositi ceremoniju otvaranja.

Činjenica da je Aladža džamija uvrštena na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u, potvrda je bogatstva i raznolikosti graditeljskog nasljeđa i kulturno-istorijske baštine Bosne i Hercegovine. 

Aladža džamija izgrađena je 1549. godine u Foči te je spadala u kategoriju većih džamija i prva je džamija u BiH izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Gradio ju je bliski saradnik Mimar Sinana i njena najveća vrijednost je što su sve kasnije džamije građene oslanjajući se na ideju Aladža džamije. Ovaj vjerski i kulturno-istorijski spomenik predstavljao je simbol grada Foče i remek djelo islamske arhitekture osmanskog perioda. 

Potpuno je izbrisana s lica zemlje 2. avgusta 1992. godine, a fragmenti preostali s lica zemlje razbacani su po različitim lokacijama, kako bi devastacija bila nepovratna. 
Nakon završetka agresije, prvi fragmenti Aladže pronađeni su 2004., zajedno s ostacima tijela ubijenih Bošnjaka, u masovnoj grobnici na obali Drine. Od tada do 2014. godine, kada su zvanično počeli radovi na rekonstrukciji i ponovnoj izgradnji, Islamska zajednica u BiH aktivno se pripremala za njenu obnovu. 

Uz saradnju i podršku prijatelja, najprije Genralne direkcije vakufa Republike Turske, koja je finansirala sve radove njene izgradnje, ali i drugih, kao što su Ambasada SAD-a u BiH, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, IRCICA te brojnih drugi čijom zaslugom ona danas, izdignuta iz pepela, ponovo krasi Foču. 

Džamija oslikanih zidova 

U jednom dokumentu iz 1588. godine džamija se spominje pod imenom "aladža", što na arapskom znači "šarena". Najpoznatija odlika Aladže, i ono što joj je dalo ime su njene zidne dekoracije, islikane jarkim bojama. Mnoge od ovih dekoracija, izrađenih rijetkom tempera bojom, preživjele su do modernog vremena. Iako je u ponovnoj gradnji korišteno mnogo originalnog materijala, ipak je ova džamija rekonstruisana po ugledu na originalnu Aladžu. 

Govoreći o slikanim dekoracijama Aladže, ne može se mimoići činjenica da je u 16. vijeku priličan broj dekorativnih slikara Bosanaca radio u Carigradu. Sasvim je prirodna pomisao da je Aladžu oslikao upravo domaći sin. Najzad, i osnivač džamije bio je Bosanac, koji je možda unajmio "svoje gore list" za njeno ukrašavanje. Od slikara iz Bosne, koji su u to vrijeme bili zaposleni u Carigradu, više puta se spominju Mehmed, Husein, Ferhad i Iskender. 

Jedinstvenom doživljaju ove džamije doprinose i omanji harem oko nje, kao i kapija, ograda. šadrvan, česma i turbe. Turbe otvorenog tipa sa kubetom od sedre, dao je osnivač džamije Hasan Nazir podići za sebe. Međutim iste godine u ljeto kada je džamija dovršena, umrije mu sin Ibrahimbeg te njega pokopaše u turbe. 

Smještena usred bujne vegetacije i malo postrana, Aldža ostaje nevidljiva oku prolaznika. Prava je šteta da nema vidljivih oznaka u gradu i pri samom ulazu u njega, koje bi upućivale goste i prolaznike na ovu, zaista izuzetnu ljepotu. 

Najvrijedniji objekat orijentalne kulture na Balkanu 

Šarena džamija je tako majstorski građena od klesane sedre da se ima dojam da je slivena od jednog komada. Kocku, tijelo džamije, nadvisuje ogromno kube, čiji ritam nastavljaju tri manja kubeta iznad sofa. Svom tom harmonijom caruje najvitkija munara u našoj zemlji. 

Narodna predanja kazuju da je hairsahibija Nazir doveo neimare iz Azije. Iz zapisa Evlije Čelebije, u kojem se spominje da je "Nazir raznim umjetnicima, koji su iz svih krajeva donijeli dobrotvoru na poklon po jedan svoj umjetnički rad, dao odgovarajuću nagradu", može se zaključiti da je džamija djelo timskog rada. 

Ponovna izgradnja Aladža džamije u Foči završena je tačno na njenu 470. godišnjicu izgradnje. Taj jubilej, ta silna stoljeća, govore o nama, našoj istoriji, tradiciji, usponima i padovima. Toliko godina ljepote arhitektonskog bisera, ali i muslimanske zajednice, uz Aladžu je jubilej vrijedan svake pažnje i dostojan ponosa naroda u BiH.