SONJA BISERKO ZA NOVI.BA: Posvetiti pažnju i sadržaju presude, ne samo na koliko će godina Karadžić biti optužen

Izricanje konačne, drugostepene presude bivšem predsjedniku Republike Srpske, optuženom za genocid i druge teške zločine počinjene u Bosni i Hercegovini u periodu 1992-1995. Radovanu Karadžiću zakazano je za sutra u Hagu, a presudu će donijeti Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove.

Tim povodom smo kontaktirali osnivačicu i predsjednicu Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonju Biserko, koja je za Novi.ba izjavila da bi bila jako iznenađena kada bi došlo do nekog obrta u drugostepenoj presudi, jer bi to značilo da je i sam Haški tribunal izgubio svoj legtimitet. 

- Što se tiče žrtava, to je isti onaj efekat koji je bio pri izricanju prvostepene presude. Ono što je izostalo je povezanost s Beogradom i općine koje nisu ušle u dio presude gdje se Karadžić optužuje za genocid - kazala je Biserko. 

Istakla je da će drugostepena presuda imati veliki značaj ukoliko bude onakva kakva je bila i provostepena jer, prije svega, ukazuje na ključnu ulogu Radovana Karadžića u kreiranju i planiranju rata u BiH i njegovu odgovornost za strašne zločine genocida, zločina protiv čovječnosti, etničko čišćenje. 

- Međutim, sve presude imaju svoja ograničenja, mnoge stvari koje su bile evidentne nisu ušle u presudu, tako da možda postoje prevelika očekivanja žrtava da sve to bude mnogo obuhvatnije - smatra predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava.

Naglasila je da je sama presuda i ono što u njoj piše validan uvid u ono što se dešavalo u ratu u BiH te da je važno da se lideri bošnjačke elite koncentrišu na to. 

Biserko napominje da se obično licitira broj godina na koje je Karadžić osuđen.

- To jeste bitno, ali je još bitnije da se posveti određena pažnja sadržaju presude i svim dokumentima koji su skupljeni u Haškom tribunalu, jer je to nasljeđe Haškog tribunala - istakla je. 

S tim u vezi, ona kaže da već postoji vrlo dobra i solidna osnova za ono što treba da se radi u budućnosti. 

- Toliko je toga u Haškom tribunalu, i ne samo tu već inače u BiH. Postoje brojni dokumentarni filmovi i dokazi i sada treba tom dijelu istorije prići na mnogo drugačiji način, sa temeljnijim istraživanjem i preraditi ga kako bi sve to približili mladim generacijama - smatra Biserko. 

Podsjetila je na Holokaust, koji je, kako je rekla, došao na red međunarodne zajednice tek 80-ih godina, kada su počele da se izdaju brojne knjige o stradanju Jevreja. 

- Mislim da je sada i za Bošnjake, i uopće za BiH, momenat kada je potrebno da se na taj način počnu baviti prošlošću. Prije svega, da to približe novoj generaciji na način da ona to može da razumije i da se nosi s budućim odnosima u regionu - zaključila je osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava.

Radovan Karadžić se teretio po dvije tačke za genocid, po pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja koje su počinile srpske snage tokom oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. 

Pretresno vijeće III Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je 24. marta 2016. proglasilo Karadžića krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca. Oslobođen je krivice po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH.

Pretresno vijeće je Karadžiću izreklo kaznu od 40 godina zatvora.

Prvobitna optužnica protiv Karadžića potvrđena je 25. jula 1995. Uhapšen je u Srbiji 21. jula 2008., i prebačen na MKSJ 30. jula 2008. Suđenje je počelo 26. oktobra 2009. i tokom njega je Pretresno vijeće saslušalo svjedočenje 586 svjedoka u sudnici.