GEOPOLITIČKA DRAMA U BRUTALNOJ ZAVRŠNICI: Može li jednom poražena Rusija preoteti Afganistan i time Americi nanijeti poraz u njenom najdužem ratu?

Trenutačno se vode pregovori između SAD-a i afganistanskih Talibana s ciljem kako bi se eventualno okončao najduži američki rat koji je započeo američkom invazijom na Afganistan još 2001. godine. Američki predsjednik Donald Trump poručio je tijekom jučerašnjeg dana kako je spreman povući vojsku iz Afganistana ako pregovori dovedu do sporazuma.

"Po prvi puta spremni su na rješenje, spremni su pristati na sporazum - ako se to dogodi vraćamo svoje ljude doma", poručio je Trump u obraćanju iz Ovalnog ureda. "Vidjet ćemo što će se dogoditi. Po prvi puta su u vrlo ozbiljnim pregovorima", rekao je.

Pregovori su potrajali šest dana prošlog tjedna u Dohi, glavnom gradu Katara. Iz Kabula pak navode kako ih američki dužnosnici uvjeravaju kako je cilj ovih pregovora ostvarenje mira i povlačenje stranih trupa.

Zanimljivu informaciju iznio je ovih dana afganistanski predsjednik Ashraf Ghani - ističe kako je od 2014. godine, odnosno otkako je on na vlasti, izginulo više od 45,000 pripadnika afganistanskih snaga sigurnosti dok je u isto vrijeme NATO koalicija predvođena SAD-om izgubila "svega 72 ljudi".

Činjenica da je Ghani odlučio sada izaći u javnost s ovim brojkama neke je iznenadila. No, očito postoji razlog - informacije je iznio dok su u Dohi trajali pregovori između predstavnika Talibana i SAD-a. Ovim potezom dao je svima, a možda ponajviše SAD-u, do znanja da rat u Afganistanu mora prestati. Naime, sasvim je jasno da nije afganistanska Vlada ta koja je u stanju "proglasiti mir", to će morati biti SAD.

Ukoliko su brojke koje Ghani iznosi točne, to su poprilični gubici - oko 30 ubijenih dnevno.

Sama objava je pak došla u poprilično lošem trenutku za njegovu administraciju - prije nekoliko dana Talibani su izveli veliki napad na sjedište centra za obuku obavještajnih snaga (smješteno na oko 50 km od Kabula) te su pritom ubili više od 40 vojnika.

Jedan od razloga zašto je Ghani odlučio s brojkama izaći u javnost, i to baš sada, je da cijelom svijetu da do znanja da su afganistanske snage te koje zapravo vode rat dok NATO koalicija situaciju promatra sa strane,a vjerojatno i dirigira.

Podsjetimo, iako će rat ove godine ući u već 18 godinu, Talibani i dalje drže znatan teritorij Afganistana pod svojom kontrolom. Afganistanska vojska poprilično je razvučena što Talibani često koriste napadajući izolirane lokacije, punktove i baze.

Ono što Trump nikada neće priznati, a ni većina američkih zastupnika, je to da Talibani zapravo osjećaju kako se tijek rata odvija u njihovu korist, možda čak da ga i dobivaju. Dakako, ne može se očekivati da će tako brzo biti u stanju ponovno ugroziti velike gradove, ali momenat je svakako na njihovoj strani. Zato sada i pristaju na pregovore sa SAD-om, ali ne i s vlastima u Kabulu.

U zadnjih 5 godina Talibani su poprilično ojačali, njihovi napadi postaju sve češći i sve ubojitiji (žrtve su često civili - samo u 2017. godini je ubijeno i ranjeno oko 100,000 civila prema UN izvorima). Provincije kao što su Helmand i Kandahar - gdje su tijekom godina izginule stotine američkih, britanskih i drugih NATO vojnika - sada su u rukama Talibana.

SAD trenutačno ima oko 14,000 vojnika u Afganistanu, a ako dođe do njihovog povlačenja nema sumnje da će Talibani proglasiti pobjedu nad SAD-om kao što su to učinili i nad sovjetskim snagama koje su se povukle iz Afganistana krajem 80-ih godina.

No, kada govorimo o okončanju rata u Afganistanu, onaj ranije spomenuti poraženi akter, Moskva, ponovno je na sceni. Naime, Rusija također aktivno pregovora s Talibanima i moglo bi se reći kako se u neku ruku natječe sa SAD-om da kraj rata prilagodi svojim interesima.

Nakon pregovora u Dohi neki od visokih lidera talibanskog pokreta dolaze u Rusiju, ali ne sami - uz njih u Moskvu stižu i istaknuti afganistanski opozicijski dužnosnici te će svi zajedno pregovarati uz posredništvo Rusije. Jedan anonimni ruski dužnosnik komentirao je: "U ovom osjetljivom periodu najbolje je da afganistanske vlasti nisu za pregovaračkim stolom".

Što to zapravo znači? Stvari su vrlo jasne - Rusija želi aktivno sudjelovati u kreiranju post-ratnog Afganistana i već se postavlja na način da nastoji izgurati američke interese iz istog.

Ghani je "američki čovjek", tako otprilike stoje stvari, a Rusija sada okuplja opozicijske lidere, uključujući i oštre kritičare aktualnog afganistanskog predsjednika - tako se u Moskvi očekuje i bivši predsjednik, Hamid Karzai, koji je pak u više navrata rekao kako vjeruje da upravo Rusija može odigrati odlučujuću ulogu u okončanju najdužeg američkog rata - očekivano, ovakve izjave izazvale su oštre reakcije i Kabula i Washingtona.

Zanimljivo je spomenuti i još neka imena koja stižu u Moskvu na pregovore - to su istaknuti Ghanijevi kritičari Mohammad Mohaqiq, Mohammad Ismail Khan i Atta Mohammad Noor - sve redom ljudi koji su se borili protiv Sovjetskog Saveza za vrijeme invazije na Afganistan koja je započela 1979. i potrajala desetak godina.

Ovo nije prvi puta da Moskva okuplja Talibane i afganistanske političare - prethodni summit u Moskvi održan je nedavno, u studenom prošle godine.

Neimenovani američki dužnosnik ističe: "Rusija se nastoji uplitati u američki mirovni proces i političku situaciju u Afganistanu".

Wadir Safi, profesor politologije sa sveučilišta u Kabulu, komentirao je: "Rusija zna da je Ghanijeva Vlada postavljena uz američku potporu i zato joj ne daju nikakvu važnost".

Neki idu i korak dalje - puno koraka dalje. Seth Jones iz Centra za strateške i međunarodne studije (Center for Strategic and International Studies), američkog think-tanka u Washingtonu, ističe kako Moskva šalje i oružje i novac Talibanima te u isto vrijeme vodi "propagandni rat protiv SAD-a šireći dezinformacije tvrdeći kako Washington podupire ISIL".

Dakako, propagandni rat vodi se na obje strane. No, zamislimo na trenutak da su sve tvrdnje istinite - u tom slučaju Afganistan bi postao arena u kojoj bi se hladnoratovski rivali sukobljavali putem terorističkih posrednika! Tko zna, imajući u vidu da je glavni cilj geopolitike ovih sila smjestiti jedna drugoj, malo toga još može iznenaditi.

Činjenica da Rusija želi ojačati svoj utjecaj u Afganistanu ne čudi - Afganistan graniči s nekoliko bivših sovjetskih republika i to je prostor na koji Rusija gleda kao na svoje "dvorište", baš kao i SAD na cijelu Latinsku Ameriku.

Dakako, ne treba ni spominjati da Rusija ne želi američku vojnu prisutnost u Afganistanu, ne tako daleko od ruskih granica.

No, Rusija nije jedina koja želi ojačati svoj utjecaj u Afganistanu - tu su i Zaljevske monarhije, Iran, Indija i Pakistan. Svi oni osjećaju da bi uskoro moglo doći do vakuuma, američkog povlačenja, stoga ne čudi da će se sada boriti za naklonost svih političkih i drugih frakcija u Afganistanu, a to definitivno uključuje i Talibane.

Rusija se nekako "ušuljala" u ovu igru zadnjih godina, gradeći svoj utjecaj polako da bi ovi posjeti Talibana Moskvi nekako došli niotkuda i odjednom (za one koji nisu pomno pratili rusku aktivnost u Afganistanu proteklih godina).

To također znači da će se američki neo-konzervativci ponovno uspaničiti oko mogućeg odlaska američke vojske kao što su se i uspaničili kada je Trump najavio povlačenje iz Sirije. Tvrdit će kako bi povlačenje u ovom trenutku "predalo" Afganistan Rusiji - i možda su i u pravu.

(Advence.hr)