SVI GOVORE DA JE MAJČINO MLIJEKO ZDRAVO, A SADA SU GA SNIMILI POD MIKROSKOPOM: Pogledajte šta se nalazi u njemu (VIDEO)

Nerijetko čujemo kako majčino mlijeko opisuju kao "tekuće zlato", a sada je prikazan snimak mikroskopom koji je na Facebooku objavila Jansen Howard.

Naime, novopečena majka je pokazala kako izgleda kap njenog mlijeka pod mikroskopom, a video je pregledan više od dva miliona puta u dvije godine.

“Ljudi, ovo je super. Ovako izgleda kap majčinog mlijeka pod mikroskopom. To je čudesno i krojeno prema potrebama moje bebe u ovom trenutku”, napisala je ona.

The Huffington Post javlja da je Howard odlučila pogledati mlijeko nakon što joj se dijete razboljelo.

“Čula sam da se mlijeko mijenja kako bi odgovaralo potrebama djeteta u svakom trenutku, pa tako i kad je bolesno. Tada se u njemu nalaze antitijela koja će pomoći bebi da se lakše izbori s bolešću”, rekla je ova majka.

Bogat sastav mlijeka

Osim široke lepeze vitamina, minerala (uključujući elemente u tragovima) i masnih kiselina (od kojih kratkolančane potiču zatvaranje utrobe i tako pomažu pri zaštiti od alergija i gijardijaze [zarazne bolesti tankog crijeva koju uzrokuje jednostanični parazit Giardia lamblia; op. prev.], a dugolančane optimiziraju razvoj središnjeg živčanog sustava), ljudsko mlijeko je jedinstveno po tome što sadrži i:

niz antioksidanata;

dva ‘specijalizirana’ proteina (α1-antipripsin i α2-makroglobulin) koji pružaju zaštitu od gripe, parainfluence i rotavirusa;

svoj vlastiti bifidus faktor koji pojačava razmnažanje laktobacillusa, onemogućujući djelovanje E. Coli i Enterobacteriaceae, uključujući Shigellu i Salmonellu;
žučnu solju stimuliranu lipazu koja stvara masne kiseline i monogliceride koji onesposobljuju Giardiju labliju, Entamoebu histolyticu i Trichomonas vaginalis;
dodatnu tvar koja štiti od E. coli:

niz citokina koji pokreću i potiču obranu domaćina, sprečavaju autoimunost, imaju antiupalno djelovanje na gornji dišni i gastrointestinalni trakt i stimuliraju razvoj probavnog sustava;

20 različitih enzima koji vrše razne funkcije, uključujući biosintezu i očuvanje mliječnih sastojaka u mliječnoj žlijezdi, a također imaju i transportnu i protuzaraznu ulogu, čime se osnažuje probavna funkcija u novorođenčeta;

faktor epidermalnog rasta koji potiče intenzivniji rast i sazrijevanje fetusovog plućnog epitela, stimulira ornitinsku dekarboksilaznu aktivnost i sintezu DNK u probavnom traktu te ubrzava zarastanje rana (uključujući obnavljanje napuklih bradavica);

gangliozide, za koje se smatra da pomažu pri zaštiti novorođenčeta od toksinima izazvane dijareje (proljeva), posebno od E. coli i V. cholerae;

imunoglobuline od kojih je identificirano preko 30 njih: 18 potječu iz majčinog seruma, a ostalih ima isključivo u mlijeku; najvažniji od njih je sIgA, kojeg ima u razinama pet puta većim od količine majčinog seruma (imunoglobulini štite sluznicu te imaju spsobnost neutralizacije bakterija i virusa; zna se da sIgA štiti od enterovirusa [poliovirusa tipa 1, 2, 3;

Coxsackievirusa tipa A9, B3, B5; Echovirusa tipa 6 i 9], virusa herpesa [Cytomegalovirusa; Herpesa simplexa], Semliki Forest virusa, virusa respiratornog sincicija, rubeole, reovirusa tipa 3 i rotavirusa; IgM i IgG štite od virusa respiratornog sincicija i rubeole);

niz hormona koji vrše raznorazne funkcije,

interferon koji također ima antivirusno djelovanje;

interleukine koji su podskupina citokina, a oni jačaju imunološki sustav novorođenčeta povećavajući stvaranje antitijela (posebno IgA), pojačavajući fagocitozu, aktivirajući limfocite i

povećavajući proizvodnju α1-antitripsina od strane jednojezgrenih fagocita;

laktoferin koji vezuje željezo i tako onemogućuje interakcije domaćina i patogena;

laktoperoksidazu koja uništava streptokoke i crijevne bakterije;

limfocite, od kojih ljudsko mlijeko sadrži oba tipa: i T (timusa) i B (burse); ovi limfociti prenose dugovječna majčinska antitijela bebi i sintetiziraju sIgA antitijela u dojkama;

lizozim koji lizira bakterije kroz uništavanje stanične stijenke; u većim je količinama ima u stolici dojenih beba, pa se smatra da, stoga, utječu na crijevnu floru;

makrofage koji sintetiziraju komplement, laktoferin i lizozim te obavljaju niz drugih funkcija, uključujući fagocitozu gljivica i bakterija;

nukleotide koji sačinjavaju 15-20 posto ne-proteinskog dušika u ljudskom mlijeku; smatra se da oni utječu na imunološki sustav, apsorpciju željeza, crijevnu floru, lipoproteine plazme i rast crijevnih i jetrenih stanica;

oligosaharide, od kojih je identificirano preko 80 njih; oni onemogućuju vezivanje enteropatogena uz njihove domaćinske receptore;