"Imam utisak da u BiH očekuju da Srbija u potpunosti povinuje bošnjačkoj interpretaciji rata"

 Imam utisak da u BiH očekuju da zvanična Srbija u potpunosti povinuje bošnjačkoj interpretaciji rata i skladu sa time se ponaša. To je, gotovo izvjesno, nemoguće, ističe u intervjuu za Vijesti.ba srbijanski politički analitičar Dejan Vuk Stanković.

Na pitanje, jeste li iznenađeni najavom srbijanskog premijera Aleksandra Vučića da je spreman ići u Srebrenicu i odati počast žrtvama ukoliko Bošnjaci izraze želju da on dođe na godišnjicu obilježavanja tog zločina? Kako je komentarišete?

STANKOVIĆ ODGOVARA: Nisam iznenađen najavom srpskog premijera Vučića. To je bilo očekivano, s obzirom na to da je već bio u Sarajevu i više puta javno i nedvosmisleno naglasio da hoće najbolje moguće odnose sa BiH. Istovremeno, njegova najava je nastavak politike Srbije, kojom se odaje poštovanje prema žrtvama u Srebrenici. Skupština Srbije je 2010. usvojila Deklaraciju o Srebrenici kojom se uvažavaju stavovi Međunarodnog suda pravde i haškog Tribunala.

Isto tako, Boris Tadić je bio u Potočarima, a treba istaći da je Srbija isporučila sve optužene pred Haškim Tribunalom koji su, što neposredno što posredno, odgovorni za masakr u Srebrenici. Dakle, Vučićeva najava je nastavak politike osude zločina i utiranja puta saradnji. Nažalost, u BiH se na Vučićevu dobru namjeru gleda sa skepsom i podozrenjem, a u upečatljivo je da u Sarajevu često izostaje reciprocitet dobrih namera za kritičko prevladanje loše prošlosti u odnosima Srba i Bošnjaka, Srbije i BiH. Imam utisak, da u BiH, očekuju da zvanična Srbija u potpunosti povinuje bošnjačkoj interpretaciji rata i skladu sa time se ponaša. To je, gotovo izvjesno, nemoguće. Mogu se činiti, kao što se čine i, nadam se, činiće se, gestovi dobre volje, donositi konkretne političke odluke koje ukidaju potencijal za bilo kakav sukob, ali više od onoga što je sadržano u aktuelnoj Vučićevoj poruci, je nerealno i teško opterećuje odnose. Odnosi treba da budu racionalni, u obostranom interesu, uz akcentiranje tačaka koje vas približavaju, a to je regionalna ekonomska sardanja i odgovori na bezbjednosne izazove i rizike kojih je sve više, zbog  prijetnje političkim eksterimizmom.

STANKOVIĆ ističe kako je izostala referenca na presudu Međunarodnog suda pravde u kojoj  se eksplicitno kaže da “Srbija nije počinila genocid u BiH”.

Izostanak reference na taj aspekt presude, otvara prostor za različite spekulacije o ulozi Srbije. To je za Srbiju sporno. Iako je ovaj momenat za Srbiju, sporan i pravno i politički, Srbija se uzdržala od daljih  radikalno oponirajućih aktivnosti koje bi otežale njen spoljnopolitički položaj. Naime, za zaustavljanje rezolucije o Srebrenici, Srbija bi morala da traži veto Rusije. To bi vjerovatno Rusi učinili zbog svojih napetosti u odnosima sa Zapadom. Dakle, rezolucija bi u Savjetu sigurnosti UN otvorila debatu između Zapada i Rusije i svako svrstavanje Srbije u taj spor otežao bi, ionako, težak put Srbije ka EU.

Ne treba zaboraviti, da je Srbija predsjedavajuća OEBS-a. Shodno tome, ona ima obavezu da drži jednaku distancu i prema Zapadu i prema Rusiji, što jako teško uzimajući u obzir i konflikt u Ukrajini i složene zaplete u regionalnoj politici. Dakle, u postojećim okolnostima, balansiranje uz uvažavanje određenih političkih principa i vrijednosti mora biti  osnova razumne spoljne politike.

I najzad, sve ono što je rečeno, u rezoluciji, Srbija je više puta potvrdila, a to je osuda brutalnog i masovnog zločina, koji su haški Tribunal i Međunarodni sud pravde, označili kao zločin genocida, a za koji su direktno odgovorni ili osumnjičeni visoki oficiri Vojske Republike Srpske.

Isto tako, Njemačka kancelarka Angela Merkel će, prema najavama, u julu posjetiti balkanske zemlje. Među ostalim, Srbiju i BiH.

Evo kakva su očekivanja  Stankovića od ove posjete:

STANKOVIĆ: Mir, stabilnost i saradnja u regionu su pod  rubrikom  obavezno. Pod rubrikom, veoma poželjno, nastavak evrointegracija, posvećenost unutrašnjim reformama, stvaranje preduslova za razvoj vladavine prava i dinamičan ekonomski razvitak. To će biti glavne poruke, uz vjerovatno detalje koji će se odnositi na specifične okolnosti vezane za Srbiju i BiH.

 Na pitanje kako prema određenim navodima, da bi Angela Merkel  mogla zatražiti da Srbija pristane na slabljenje RS, da se jasno ogradi od Milorada Dodika, suprotstavi njegovom referendumu za otcepljenje RS-a i da pristane na ustavne promjene kojim bi ojačale središnje institucije u Sarajevu, Stanković kaže:

"Pitanje eventualne promene Dejtonskog sporazuma je isuviše kompleksno i osetljivo da bi se vezivalo za neproverene glasine. Postoji sklonost medija ka dramatizaciji određenih političkih poruka. U realnosti, proces promjene tako složene ustavno-pravne zajednice, kao što je BiH, je zahtjevan, složen i povezan sa nizom kompromisa. Ono što je sigurno je, da se sadašnje stanje nefunkcionalnosti države mora promijeniti, kao što se mora staviti tačka na priču o unutrašnjoj dezintegraciji BiH, tačnije otcepljenju RS. U tom kontekstu, pojedine izjave Milorada Dodika o kraju BiH neminovno će biti predmet polemike sa Njemačkom. Jednako tako, za Njemačku je sporna i Dodikova ambicija da sebe ustanovi za jakog ruskog igrača na Balkanu, u uslovima kada su EU i Rusija politički i ekonomski antagonizovani".

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)