Cijene nafte prošle sedmice potonule više od 10 posto

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, sedmoga zaredom, i to za više od 10 posto, što je njihov najveći sedmični gubitak od početka 2016. godine, a posljedica je strahovanja ulagača od usporavanja rasta globalnog gospodarstva.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice potonula 11,3 posto, na 58,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 10,8 posto, na 50,42 dolara, najnižu razinu od listopada prošle godine.

Do početka oktobra cijene nafte snažno su rasle, dosegnuvši najviše razine u gotovo četiri godine, jer su se ulagači bojali oštrog pada izvoza nafte iz Irana nakon što SAD uvede sankcije na iranski naftni sektor.

No u proteklih sedam sedmica cijene nafte potonule su oko 30 posto jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, a pokazalo se i da iranski izvoz nije pao onoliko koliko su ulagači strahovali, izvještava Hina.

Osim toga, svi posljednji podaci upućuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, zbog čega se očekuje da će potražnja za energentima oslabjeti.

"Tržište uračunava u cijene usporavanje rasta gospodarstva, kao i to da trgovinski pregovori između SAD-a i Kine neće rezultirati dogovorom", kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.

Krajem ove sedmice predsjednik SAD-a Donald Trump i Kine Xi Jinping sastat će se u Argentini na marginama sastanka skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava.

Većina analitičara smatra da je malo vjerojatno da će se već na tom skupu postići dogovor, no moguće je da će se dogovoriti o smanjenju tenzija dok traju daljnji pregovori o trgovinskim pitanjima.

U međuvremenu, svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, a to bi moglo izazvati slabljenje potražnje za naftom.

S druge strane, proizvodnja je snažno porasla. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procjenjuje da su proizvođači koji nisu članovi OPEC-a ove godine povećali proizvodnju za 2,3 milijuna barela dnevno, dok bi potražnja, po procjenama te agencije, iduće godine mogla porasti za samo 1,3 milijuna barela dnevno.

Stoga bi za stabilizaciju cijena nafte trebalo smanjiti proizvodnju. 

Tim više što je proizvodnja nafte u SAD-u dosegnula rekordne razine od 11,7 milijuna barela dnevno dok zalihe rastu.

U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj naftnih postrojenja u SAD-u pao prvi put nakon tri tjedna, i to za tri postrojenja, na njih ukupno 885.

Unatoč prošlotjednom padu, to je ipak najviše aktivnih postrojenja od marta 2015. godine pa se i dalje očekuje pojačana proizvodnja u SAD-u.