Sve što trebate znati o ishrani u ramazanu

Jako je bitno da ne pretjeramo sa unosom hrane u organizam za vrijeme iftara. Iako se nama čini da nam treba velika količina hrana, to ustvari nije tako. S obzirom na to da je tijelo u manjem pokretu za vrijeme iftara,  hranu koju unesemo, veoma je teško probaviti.

Svaki musliman u prosjeku godišnje isposti 36 dana. To su 30 dana mjeseca ramazana i 6 dana mjeseca ševala. Za vrijeme tih dana čovjekov organizam se čisti od toksina. Mi zagađujemo svoj organizam svakog dana hranom i pićem koji sadrže velike količine nezdravih šećera, masnoća, soli, aditiva i ostalog smeća koje organizmu samo smetaju i blokiraju noramalan metabolizam. Idealan pročišćivač ovog zagađenja jeste post.

Tri najvažnije osobine ishrane u ramazanu jesu: umjerenost, raznosvrnost i uravnoteženost. Doručak je inače najbitniji obrok u toku dana. Isto tako,  u ramazanu je sehur. Većina nas više jede za iftar. Kad je upitanju sehur, mi se nekad samo napijemo vode i legnemo. Potpuno pogrešno! Trebamo jesti obrok sa dobrim omjerom ugljikohidrata, proteina, masnoća, vitamina, minerala i vode. Hrana koju uzimamo za sehur treba da je sporo probavljiva, da bi nas držala sitim što duže.
To ćemo postići ako kombinujemo sljedeće namirnice:

– Složene ugljikohidrate: integralni hljeb, kaša ili žitne pahuljice, riža, integralna tjestenina

– Proteine: jaja, meso, sirevi, mlijeko, jogurt, riba i mahunarke

– Nezasićene masnoće: riba, hladno prešana ulja, nezasoljeni orašasti plodovi (orah, badem, kikiriki, lješnik…) te sjemenke (tikva, suncokret…)

– Vitamine i minerale: salata ili neko voće (hurme, banana, voće s korom jer sadrži više vlakana koja će nas držati sitim), dobro je jesti i sušeno voće, a ne svježe

– Tečnost: najbolje voda, svježe iscijeđeni sokovi (manja količina).

Mnogo je bitniji kvalitet hrane od kvantiteta. 

Za iftar trebamo jesti laganiju hranu koja će stići da se probavi do sehura. Važno je napomenuti da i brzina kojom unosimo hranu igra veliku ulogu. Stoga hranu treba lijepo sažvakati prije gutanja. 

Najbolje je prekinuti post hurmom i sa nekoliko gutljaja obične vode. Dobro je u vodu ucijediti par kapi limuna, koji će pomoći čišćenju sluzi koja se nakupila u probavnom sistemu u toku posta.

Može se pojesti i neka voćka ili manja količina voćne salate. Voće se ne jede na pun stomak, jer onda ne uspije da se apsorbira pošto ga ometa druga hrana, nego istruhne i nadima nas. Dobro je ovako prekinuti post, jer se pokrene probava koja je mirovala 18 sati i pripremi se za ostatak obroka. Onda bi bilo dobro klanjati i servirati ostatak jela pa tek onda jesti ostatak. Dobro je pojesti supu ili čorbu, pa nešto još lagano.

Ne smijemo se najesti preko mjere jer to ne dozvoljava želucu da odradi svoj dio probave i hrana nepripremljena ode u crijeva, tako da nećemo imati koristi od tako nepripremljene hrane. Imaćemo samo težinu u stomaku, nadimanje, bolove , a hranjive materije neće se iskoristiti. Idealno bi bilo kada bismo jednu trećinu želuca napunili hranom, drugu vodom i treću ostavili praznu, kako znamo iz sunneta Poslanika a.s.

Dobro je kombinovati sljedeće namirnice za iftar:

– Nemasno meso (piletina, teletina, puretina, manje količine crvenog mesa itd.)

– Meso ribe, morske plodove

– – Riža

– – Krompir

– – Tjestenine i hljeb (ne od integralnog nego od bijelog brašna)

– – Raznovrsno povrće

– – Svježe voće (lubenica, dinja, nekatarine, grožđe, narandže isl.)

Ako pijete kahvu, trebalo bi da pričekate nekih sat-dva. Onda možete popiti kahvu, pojesti nešto slatko (iako ga trebate izbjegavati, pogotovo ako je agdali i saftali). I onda, iza teravije bi trebali pojesti još jedan obrok. Najbolje da to bude voće, povrće, nešto vrlo lagano, jer ćete opet za nekoliko sati jesti sehur.

Sljedeće treba izbjegavati (isto kao i izvan Ramazana):

– Prženu, masnu i prezačinjenu hranu

– Hranu koja sadrži previše šećera

– Preslanu hranu

– Prejedanje

– Previše crnog čaja i kahve na sehuru

– Pušenje cigareta.
Ne treba zaboraviti da postoje stanja i bolesti kada čovjek ne bi trebao (ili ne bi smio postiti). To su: značajna malokrvnost, iscrpljenost kod malignih oboljenja, teže forme šećerne bolesti, ovisnost o lijekovima za određena stanja (srčani bolesnici isl.), dojenje, trudnoća itd. 

Post nije dijeta kojom ćeš istopiti kalorije već čime ćeš spaliti svoj ponos (oholost), ego i grijehe.