OPREZ, OVA ZANIMANJA VAM UNIŠTAVAJU PSIHU: Nekima su razorila cijeli život i zdravlje

Kojom god profesijom da se bavite svaka ima svoje pozitivne, ali i negativne utjecaje na vaš život. 

Pozitivna strana svakog posla je prvenstveno novac, a zatim dolaze socijalizacija-kolege koji postaju prijatelji zauvijek, napredovanje u karijeri, društveni status. 

Ali sagledajmo koje su to negativne strane.

Ovih 7 zanimanja imaju najgori utjecaj na ljudsku psihu i čitav život:

1.Vojnici

Izuzetno odgovoran posao koji prije svega njeguje disciplinu utječe ne samo na onog koji ga obavlja već i na čitavu porodicu. Čast i dostojanstvo i dobra fizička forma naravno su pozitivne odlike koje ove osobe prenose na svoje potomke i ukućane, međutim to kasnije može prerasti u opsesivno ponašanje gdje se u prvi plan stavlja isključivo logika, a zanemaruje ljubav i saosjećanje ka bližnjima.

2. Ljekari

Kada bi svakog pacijenta doživljavali lično i saživljavali se sa njihovim problemima ne bi mogli da rade svoj posao jer bi i oni emotivno pali i sami postali pacijenti. Zato se postavljaju ravnodušno, trezveno i smireno. To prelazi u naviku jer uključuje ravnodušnost i cinizam. Radno vrijeme lekara je po 12 sati dnevno, a svaki treći dan su i dežurstva 24 sata. Život se vrlo brzo mijenja u profesionalni i zauzima veliki prostor tako da je teško izdvojiti privatnu sferu od poslovne. 

3.Učitelji

 Kod pripadnika ove profesije razvijaju se osobine: Autoritativnost, konzervatizam, sklonost monolozima i priklanjanje utvrđenim formama. Nakon nekoliko godina posao bukvalno proguta ličnost pa počinje i prema odraslima naročito prema bližnjima da se ponaša kao prema djeci: Dijeliće savjete, očekivaće da uvijek dobije tačan odgovor na postavljeno pitanje, da sve bude na svom mjestu i na vrijeme, ispravljati vas za svaki padež, nepravilnost u akcentovanju… Postaje naporan za okolinu, a da toga nije ni svjestan jer sve radi iz najbolje namjere.

4. Preduzetnici

Biti preduzetnik (biznismen) je način života i razmišljanja. Profesija koja je zastupljena 24 sata dnevno. Ne postoje vikendi ni praznici. Konačan cilj je apsolutno nejasan već se samo razmišlja o sljedećem satu, danu… Stalna težnja ka napredovanju i zaradi, a uz to i o opstanku na tržištu ne dopušta predah. izlazak na večeru nije uživanje već poslovni sastanak. 

5. Advokati

Izuzetno stresno zanimanje. Ovim poslom mogu da se bave samo psihički jaki ljudi, jer advokatura podrazumijeva mnogo svakodnevnog pritiska. Zakletva koju polažu podrazumijeva dokazivanje pravde, ali i strogo čuvanje tajni. Zbog toga što ne mogu da svoja razmišljanja podijele sa drugima, niti da se povjeravaju prinuđeni su da se oslone samo na sebe svoje znanje i intuiciju. Vrlo često zbog osjećanja krivice koju im klijenti nesvjesno prenose počinju da se zatvaraju u sebe i traže izlaz pa ne rijetko zapadaju u depresiju. Spadaju u kategoriju zanimanja koji najviše rade pa su vrlo često umori i iscrpljeni.

6. Novinari

Posao novinara zahtijeva mnogo koncentracije i spremnosti na nepredviđene često i neprijatne okolnosti. Moraju da budu uvijek u središtu zbivanja i da prate najrazličitije događaje o kojima uče na terenu i neprekidno. Vrlo često se nalaze u situacijama gdje moraju da vode računa ne samo o tome šta će reći ili napisati već i kako najsažetije, a jasno ući u srž događaja. Ulaze u komunikaciju sa različitim ljudima i stalno vide novu inspiraciju za pisanje novog članka. Sve to može se lako vremenom odraziti vrlo deprimirajuće na njih jer cenzura ograničava da ispolje svoje viđenje ljudi i događaja.

7. Psiholozi

Najčešće se za studije psihologije odlučuju upravo ljudi čiji je zapravo cilj da se izbore sami sa sobom. Analizirajući druge ljude i njihove probleme, često u njima pokušavaju da pronađu korijen ličnih problema. Svakodnevno slušaju i moraju da razumiju tuđe muke i patnju pa postaju emocionalno iscrpljeni . Trudeći se da budu profesionalni , ne usuđuju se da pokažu bilo kakvu emociju ispred pacijenta. Stalno je prisutna distanca i strah da izliječenje mora teći u pravilnom smjeru da ne bi došlo do fatalnih posljedica kod težih oblika depresije.