SPAVAJTE SAMO 20 MINUTA PREKO DANA: Evo šta će vam se DOGODITI!
Dužina spavanja, odnosno kratkog drijemanja tokom dana, ima brojne koristi za mozak.
Utvrđeno je da dremka od 20 minuta povećava budnost i pažnju tokom dana, ali i motoričke vještine poput kucanja na tastaturi ili sviranja klavira. Istraživanja pokazuju da duže popodnevno spavanje (od trideset do šezdeset minuta) doprinosi povećanju memorije i kreativnosti.
Kako da pronađete sebe: princip aktivnog čekanja pomaže da shvatite šta zaista želite u životu
Kroz princip aktivnog čekanja pronaći ćete svoju suštnu i svrhu, bez opasnosti da postanete apatični i nepreduzimljivi.
Dokazano je da ova vrsta dnevnog odmora donosi više koristi od šoljice kafe koja smanjuje performanse memorije i, iako se osjećate razbuđeno, možete biti skloniji pravljenju grešaka nego nakon kratke dremke.
U novoj studiji objavljenoj u žurnalu PLOS medicina, a koju prenosi "Time", istraživana je grupa od 231.048 Australijanaca starosti od 45 godina i više, i bili su praćeni oko 6 godina.
Izdvojeno je šest karakteristika koji povećavaju rizik od smrti: pušenje, alkohol, režim ishrane, psihička neaktivnost, fizička neaktivnost i san.
Rezultati istraživanja pokazuju da ljudi koji su imali neku od ovih navika imali su i veći rizik od smrti. Ukoliko nijedan od učesnika ili učesnica nije imao nijedan od ovih faktora, rizik bi mogao da se smanji za trećinu.
Interesantno, kratko vreme spavanja ima manje efekta na rizik od smrti nego dugo spavanje. Tačan uzrok se istražuje, ali autori studije kažu da je moguće da duži san ustvari pokazuje bolest, umor i depresiju.
Također, sjedenje samo po sebi nema veliki uticaj na "skraćivanje života", ali u kombinaciji sa, na primjer, malo ili nimalo vježbe, daje najjači efekat.
Današnji način života upravo podstiče ovakvu fizičku (ne)aktivnost. Na poslu uglavnom sedimo, do kuće idemo prevozom ili kolima, dosta sjedimo gledajući televiziji.
Dobra vijest je da znajući sve ove loše faktore, možemo da utičemo na njih. Nikad nije kasno. Čak i male promene mogu dosta da doprinesu - na svakih 45 minuta do sat vremena koje provedete sjedeći, ustanite i prošetajte se. Pauzu iskoristite da se prošetate, takođe i put do kuće (ukoliko je moguće). Izađite nekoliko stanica ranije, i(li) hodajte onim dijelom grada koji vam najviše prija. Vikende takođe iskoristite za aktivnost - makar bila i šetnja do prodavnice i nazad.
