STIŽE POREZNI UDAR: Ispaštat će hiljade građana, evo šta se sada mijenja
Dosad je oko 90 hiljada iznajmljivača u turističkim destinacijama plaćalo 85 KM kuna po ležaju na godišnjoj razini, no od sada bi to moglo biti znatno drugačije
Prođe li trenutačni prijedlog Zakona o porezu na dohodak, paušalni porez u sustavu iznajmljivanja od 2019. određivat će gradovi i općine koji ga neće moći naplatiti manje od 40 niti više od 400 km po ležaju.
Dosad je, pak, oko 90 hiljada iznajmljivača u turističkim destinacijama plaćalo 85 KM po ležaju na godišnjoj razini, a prema anketi Jutarnjeg lista jedino je Poreč zasad odlučio kako neće mijenjati dosadašnji paušalni iznos kad bude usvojen novi zakon.
Čini se tako da je Poreču dostatno 1,3 miliona kuna koliko gradu, od poreznih nameta koje iznajmljivači plaćaju u državni proračun, ostaje na razini godine, i to za sve skupa 12.880 ležajeva, odnosno 4378 smještajnih jedinica u zimmer freiu. Naime, po ležaju u privatnom smještaju Poreč na godišnjoj razini dobije 103 kune.
Gradovi ne otkrivaju karte
Bolje brojke imaju u Rovinju gdje je 11 hiljada ležajeva te im se godišnje na temelju paušala slije 1,76 miliona kuna, odnosno 160 kuna po ležaju. No, u tom gradu mnogo veći problem vide u ilegalnom iznajmljivanju, posebice vlasnika kuća i stanova za odmor. “Njihovo iznajmljivanje posljednjih je godina dodatno olakšano zahvaljujući internetskim platformama. Smatramo da tu ima mnogo prostora za djelovanje i da je moguće značajne porezne prihode stvoriti efikasnijom kontrolom turističke inspekcije”, pojašnjavaju ipak ne otkrivajući hoće li nakon izmjena Zakona povećati paušal.
U Zadru se vesele izmjenama
U anketi se o povećanju ili smanjenju postojećeg paušala nisu se izjasnili ni Pula, Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar ni Umag.
Iz Zadra se, pak, dodajmo, izmjenama zakona vesele, a iz Dubrovnika poručuju: “Smatramo da je to dobar alat u rukama jedinica lokalne samouprave jer gradovima i općinama pruža mogućnosti da poreznom politikom upravljaju svojim destinacijama u željenom smjeru te da prikupljena sredstva troše namjenski i ulažu u destinaciju, prije svega u poboljšanje infrastrukture”.
