STRAVIČNO UPOZORENJE METEOROLOGA, SRBIJU ČEKA PAKAO: Narednih 5 godina smjena suša i poplava, ali to NIJE ONO NAJGORE!
Veliki porast temperature koju svjetski naučnici prognoziraju na nivou cijele planete osjetit će se u narednih četiri ili pet godina, naravno, i u Srbiji, kažu srpski meteorolozi. Oni, međutim, ne očekuju drastičan rast, ali ono što prognoziraju svakako je dramatično.
"Prema prognozama i trendovima, mada je nezahvalno toliko unaprijed govoriti, ali sve ukazuje na to ćemo ići iz eksrtema u ekstrem, odnosno smijenjivat će se poplave i suše, i biće naglih prelaska iz toplog u hladno vrijeme i obrnuto", kaže Goran Pijanović iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) za Blic.
Osim visokih atmosferskih temperatura, svjetski naučnici očekuju pojačani rizik od ekstremnih vrućina i porast temperature okeana, poput onog koji je izazvao posljednje izumiranje koralnih grebenova u tropskim predjelima.
Prema svim izgledima, kažu meteorolozi, iako je teško prognozirati za tako dug vremenski period, takva promjena može se očekivati i u Srbiji, jer je zabilježen konstantan trend porasta temperature.
"To se dešava prvenstveno zbog emisije gasova kao što su ugljen-dioksid, metan i azot-suboksid, koji izazivaju efekat staklene bašte i koji dovode do toga da nam temperatura raste i u okeanima i u atmosferi", objašnjava Pijanović.
On još skreće pažnju na "multidekadnu atlantsku oscilaciju" koja predstavlja smjenu svježih i ekstremno toplih ljeta na svakih 30, 40 godina, što se bilježi još od 865. godine.
"To su prirodne varijabilnosti i sada je u toku taj topli period koji traje od 1990. do 2020. Prema tome, još četiri ili pet godina trebalo bi da budemo u toj "plus fazi", te su vrlo moguće nešto više temperature", priča Pijanović.
Ne treba zaboraviti na činjenicu da je temperatura Atlantika, ali i Mediranskog, Baltičkog, Kaspijskog i Sredozemnog mora u porastu, a budući da smo mi njima okruženi, svi ovi faktori dovode do viših atmosferskih temperatura i kod nas. Međutim, meteorolog Đorđe Đurić kaže da treba biti oprezan sa ovakvim procjenama.
"To što na globalnom nivou raste temperatura, ne znači da u Srbiji više nikada nećemo imati hladnu zimu. Ipak, činjenica je da su sve duži i intenzivniji tropski talasi, kako kod nas, tako i u drugim dijelovima svijeta", kaže Đurić za Blic.
Također, primijećuju se nagle promjene vremena što je uočljivo po tome da je 1999. godina bila izuzetno kišna, a 2000. veoma sušna. Pa 2014. najkišovitija ikada, pa je sljedeća bila izuzetno sušna.
Do 2050. godine očekuje nas duplirani CO2, tako da će temperatura biti viša za dva stepena. Ako se ne zaustavi ta emisija gasova, kaže Pijanović, kraj vijeka ćemo dočekati topliji za četiri stepena, a u Srbiji za čak šest.
"To je veliki skok i nisam siguran kako bi to izgledalo", kaže Pijanović.
Upravo zbog ovakvog ponašanja vremena, važan je Pariski sporazum koji traži da se ograniče emisije i da temperatura do kraja veka ne poraste za više od jednog i po stepena.
"Za sada je ona jedan stepen viša, što znači da moramo globalno raditi na tome da se tu zaustavi. To je veliki problem koji se tiče cijele planete, i nadam se da ćemo, koristeći solarnu energiju, električne automobile i slično, uspjeti u tome", zaključuje Pijanović.
