Zašto postoji prestupna godina?

Zemlji je potrebno 365.25 dana da obiđe Sunce i toliko traje godina.

Budući da u kalendaru ne možemo imati četvrtinu dana već samo cijele dane, dogovoreno je da se svake četvrte godine doda po jedan dan nastao nakupljanjem četvrtina dana koje se ne mogu brojati.

Dakle, ako svaka godina traje 365.25 dana, a kalendar može zabilježiti 365 dana, nakon četiri godine nakupit će se četiri četvrtine dana (0.25 + 0.25 + 0.25 + 0.25) koje se nisu brojale i dobit će se jedan cijeli dan kojeg možemo unijeti u kalendar.

Kad ne bismo unosili u kalendar taj jedan dan svake četiri godine, datumi bi se omicali unatrag pa bi primjerice, Nova godina počinjala svake četiri godine dan ranije. Mi to kalendarski ne bismo uočili, ali bismo uočili u odnosu na godišnje doba. Nakon 400 godina Nova godina bi počela na jesensku ravnodnevnicu, odnosno na prvi dan jeseni na sjevernoj odnosno prvi dan proljeća na južnoj polutci.

U sljedećim godinama greška bi se udvostručila pa bi usred kalendarskog ljeta počeo padati snijeg.