DANAS STRAH I TREPET TURSKE: Erdogan je kao dijete prodavao vodu i perece

Recep Tayyip sinoć je proglasio pobjedu na parlamentarnim izborima u Turskoj. Nakon 96 posto prebrojanih glasova predsjedničkih izbora Erdogan ima 53, a njegov protivnik Ince 31 posto glasova, objavile su turske televizije.

A ovdje je nekoliko činjenica o Erdoganu koje niste znali. Rođen je 1954. u porodici sa crnomorske obale, Erdogan je odrastao u skromnim uvjetima u Kasimpasi, radničkom dijelu Istanbula. Kao dječak prodavao je na ulici vodu i perece sa sezamom kako bi pomogao porodici.

O njegovom ranom životu snimljen je film „Reis” (Vođa). Njegov ured tvrdi da na film nije imao utjecaja, no prilično sentimentalna slika koju film o njemu prenosi slična je onom kako ga vide njegovi sljedbenici.

Erdogana se prikazuje kao pravednog i religioznog čovjeka koji se žrtvuje kako bi pomogao siromašnima, prvo u Kasimpasi, a poslije širom Istanbula nakon što je 1994. postao njegov gradonačelnik. Film završava 1999. njegovim uhićenjem nakon strastvenog govora u kojem je citirao kontroverznu pjesmu sa stihom “Minareti su naši bajuneti”.

Svaki Turčin zna kako mu je politička karijera nakon toga doživjela uzlet.

Godine 2002. Erdogan je doveo AKP, čiji je bio jedan od osnivača, na vlast. Iduće godine postao je premijer, ostavši na toj dužnosti do 2014. Erdogan se zasigurno može hvaliti uspjesima koje je ostvario na čelu turske vlade. Turska je doživjela brz gospodarski rast. I on ju je vodio prema Europi.

Smrtna kazna ukinuta je 2004., nedugo nakon što je preuzeo dužnost, a 2005. otvoreni su pregovori o pristupanju EU-u. Dok je velik dio Bliskog istoka tonuo u kaos, njegova vladavina dokazala je da islam i demokracija ne moraju biti u proturječju.

Erdogan je započeo mirovni proces sa zabranjenom Kurdistanskom radničkom strankom (PKK). No proces je u međuvremenu propao, a nasilje eskalira od sredine 2015.
 

Budući da u statutu AKP-a piše da se dužnost premijera ne može obnašati četiri puta zaredom, kandidirao se za predsjednika države 2014. i pobijedio na prvim izravnim izborima za tu dužnost. Ali je njegov krajnji cilj bio preobražaj Turske iz parlamentarne u predsjedničku republiku.

Do sada ga ništa u tome nije moglo zaustaviti, čak ni pokušaj državnog udara u srpnju 2016. Tada je uveo izvanredno stanje i dao uhititi desetke hiljada ljudi, uključujući novinare koji su kritizirali vlast. Stotine hiljada javnih djelatnika ostale su bez posla.

Od tada, kako je sve više europskih čelnika počelo kritizirati njegovu autoritarnost, okrenuo se od Europske unije, optužujući je da namjerno koči pristupne pregovore. Spominje čak i mogućnost ponovnog uvođenja smrtne kazne, što je očito odbacivanje europskih vrijednosti i trenutačno bi označilo kraj bilo kakvim izgledima za članstvo u EU-u.

Sugerirao je također da bi mogao održati novi referendum o prekidu pristupnih pregovora. Preuzimajući dužnost predsjednika 2014., Erdogan je obećao “novu Tursku” i slao pomirljive signale svojim protivnicima. “Ostavimo stare sukobe iza sebe u staroj Turskoj”, govorio je.
Politički jaz u zemlji veći nego ikad prije

Ali politički jaz u zemlji danas se čini većim nego ikad prije, a jednako vrijedi i za odnose s EU-om. Pobijedi li Erdogan na predsjedničkim izborima, to bi bio vrhunac njegove karijere. Nakon izbora će, naime, biti uveden novi predsjednički sustav.

Erdogan je oženjen Eminom i imaju dvojicu sinova i dvije kćeri.