Zašto bi se trebali okružiti sa više knjiga nego što bi ikada mogli pročitati?

Cjeloživotno učenje pomoći će vam da budete sretniji, da zarađujete više i da budete zdraviji – tako kažu stručnjaci. Pored toga, neki od najpoznatijih pametnih ljudi na svijetu poput Bill Gatesa i Elona Muska insistiraju da je najbolji način za razvijanje pameti upravo čitanje. Stoga, šta da radite? Izađite van i kupite knjige, mnogo njih. 

Život je pun obaveza i namjere su jedna stvar a postupci su druga. Uskoro ćete se naći sa policama zatrpanim knjigama koje imate namjeru pročitati jednog dana ili knjigama koje ste jednom prelistali i potom odložili na policu. Da li je to katastrofalan potez za vaš projekat postajanja pametnijom, mudrijom osobom?

Ako ustvari nikad ne pročitate nijednu od tih knjiga, onda je odgovor da. Možda bi trebali pročitati nekoliko trikova koji će vam pomoći da napravite mjesta za čitanje u vašem pretrpanom rasporedu. Ako jednostavno ne možete pročitati onoliko knjiga koliko kupite, onda vijesti i nisu loše: vaša pretrpana biblioteka nije znak neuspjeha ili neznanja nego simbol časti. 

Zašto vam je potrebna antibiblioteka?

Ovaj argument spominje se u bestselleru autora i statističara Nassima Nicholasa Taleba, The Black Swan. Fascinantni blog Brain Pickings posebno je ostakao jedan dio jednog divnog posta. Taleb je spomenuo legendarnu biblioteku italijanskog spisatelja Umberta Ecoa koja se sastojala od preko 30,000 knjiga.

Da li je Eco zaista pročitao sve te knjige? Naravno da nije, ali to i nije bila poenta okruživanja sebe svim tim potencijalnim ali još uvijek neusvojenim znanjem. Sama činjenica da je u tim knjigama bilo toliko stvari koje nije znao dovodila je do toga da je Eco bio vječito intelektualno gladan i znatiželjan. Stalno rastuća kolekcija knjiga koje niste pročitali može to isto uraditi i za vas.

Taleb je napisao:

Privatna biblioteka nije sredstvo za podsticanje ega nego alat za istraživanje. Pročitane knjige su mnogo manje vrijedne od nepročitanih. Biblioteka bi trebala sadržavati što više onoga što vam vaše fnansije dozvoljavaju da imate. Kako starite tako ćete prikupljati više i više knjiga i rastući broj nepročitanih knjiga na policama možda će vam se učiniti prijetećim. U suštini, što više znate to bi veća hrpa nepročitanih knjiga trebala postojati u vašoj biblioteci. Tu kolekciju nepročitanih knjiga ćemo nazvati antibibliotekom.  

Antibiblioteka je moćan podsjetnik na vaša ograničenja – tu silnu količinu stvari koje ne znate, polovično znate ili ćete jednog dana shvatiti da ih ne razumijete na pravi način. Život uz jedan takav podsjetnik može vas podstaći da osjećate intelektualnu skromnost koja će poboljšati vaš sistem donošenja odluka i podstaći vas na učenje. 

„Ljudi ne hodaju uokolo sa anti-rezimeima govoreći vam šta nisu učili ili koje iskustvo nemaju (to je zadatak za njihove protivnike), ali bilo bi lijepo kad bi to radili,“ tvrdi Taleb. 
Zašto? Možda zato što je dobro poznata psihološka činjenica da su najmanje kompetentni oni koji su previše uvjereni u svoje sposobnosti a najviše inteligentni oni koji su puni sumnje u svoje (ovaj fenomen poznat je kao Dunning-Kruger efekat). Jednako je poznata činjenica da što ste spremniji priznati da nešto ne znate to ste sposobniji brže naučiti nešto novo. 

Stoga prestanite osjećati krivnju što kupujete previše knjiga ili imate toliku listu knjiga za pročitati da bi vam vjerovatno trebala tri života da ih sve pročitate. Sve te knjige koje niste pročitali su znak vašeg neznanja. Međutim, ako znate koliko ne znate onda ste nekoliko koraka ispred većine drugih ljudi.