CIJENE GORIVA VRTOGLAVO RASTU/ EKONOMSKI ANALITIČAR IGOR GAVRAN ZA NOVI.BA: Vlastima ne pada na pamet da na povećanje cijena reaguju bilo kakvim smanjenjem opterećenja

Od ponedjeljka ujutro na brojnim benzinskim pumpama povećane su cijene nafte i naftnih derivata.

Cijene goriva veće su za dodatnih pet feninga, a kako se navodi, razlog poskupljenja je rast cijena na svjetskom tržištu, koje su dosegle najviši nivo od novembra 2014. godine.

Ovo je ujedno i treće poskupljenje goriva od 1. februara ove godine, otkako je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH.

O ovoj temi za Novi.ba govori ekonomski analitičar Igor Gavran.

Na pitanje da li će rast cijena nafte  usloviti novi udar na džepove građana, Gavran nam je kazao:

"Aktuelno povećanje cijene goriva u Bosni i Hercegovini će se u određenoj mjeri sasvim sigurno odraziti na cjelokupnu privredu i građane,  trenutno i neizbježno na direktno povećanje njihovih troškova, a posljedično i kumalitivno u narednom periodu to može biti pogoršano povećanjem cijena usluga i proizvoda u čijim troškovima gorivo ima značajno učešće. Nemoguće je prognozirati kada i koliko bi neki proizvod ili usluga mogli poskupjeti kao posljedica poskupljenja goriva, ali ukoliko nove cijene potraju na ovom nivou duže vremena ili se dalje nastave povećavati, postat će neizbježno. Važno je napomenuti da čak, ako promjene nijedne druge cijene na tržištu uskoro ne bude, to neće značiti izostanak negativnih efekata, jer i samo povećanje troškova i odliva novca iz države (jer porijeklo svih vrsta goriva je uvozno – bilo kao gotovog proizvoda bilo kao sirove nafte koja se potom preradi u domaćoj rafineriji) znači smanjenje raspoloživog prihoda privrede i kontrakciju tržišta." - pojasnio je Gavran.

Prvo poskupljenje goriva ove godine u našoj zemlji desilo se 1. februara kada je gorivo poskupjelo za 20-25 feninga. Drugo poskupljenje uslijedilo je 16. aprila, za dodatnih pet feninga.

Od 7. maja na snazi je nova cijena, a očekuje da bi cijena mogla biti povećana i za 10 feninga. Konkretno, u toku tri mjeseca cijena goriva povećana je za 40 feninga.

Gavran smatra kako su ovim poskupljenjima građani dugoročno oštećeni.

"Naravno, sve bi ovo bilo mnogo lakše podnijeti, a nivo cijena goriva bi bio znatno niži, čak i ukoliko bi do ovoga poskupljenja došlo, da nije došlo do “zloglasnih” izmjena Zakona o akcizama i drastičnog povećanja dadžbina koje je već uzrokovalo poskupljenja brojnih proizvoda i usluga i uzrokovalo dominantno negativne efekte. Naravno, vlastima ne pada na pamet da na povećanje cijena reaguju bilo kakvim smanjenjem opterećenja, tako da je prethodno “ugrađeno” poskupljenje fiksno neovisno o daljim kretanjima uvoznih cijena, te privreda i građani time dugoročno (vjerovatno i trajno) oštećeni." - istakao je Gavran.

FORMIRANJE CIJENA NA TRŽIŠTU SLOBODNO

Ekonomski analitičar Igor Gavran za naš portal prokomentarisao je činjenicu da naftni distributeri u BiH slobodno formiraju cijene goriva pri tome određujući svoje profitne marže.

"Slobodno formiranje cijena nije samo specifičnost prometa naftnim derivatima, već je temeljni princip na cjelokupnom tržištu praktično svih proizvoda i usluga. Međutim, u vanrednim prilikama su intervencije moguće, posebno u pojedinim oblastima, čemu smo ne tako davno nažalost posvjedočili u negativnom smislu kada je smanjenje cijene prijevoza od strane “Centrotransa” u Sarajevu onemogućeno radi nesposobnosti “Grasa” da ponudi ni cijenu ni uslugu dostojnu konkurencije (niti da uopšte posluje bez vještačkog održavanja od strane vlasti na teret građana, ali to je posebna tema). Osim ovakvog ekstremnog pristupa regulaciji cijena (utvđivanje maksimalne ili minimalne cijene neke usluge ili proizvoda, praktično “dekretom”), utjecati se može i indirektno smanjenjem opterećenja privrede, cijele ili jednog njenog segmenta, čime bi se stvorili uslovi za smanjenje cijena ili izbjeglo njihovo povećanje u određenoj oblasti." - kazao nam je Gavran, te dodaje:

"Alternativno je moguće stvoriti olakšice na strane tražnje, putem smanjenja poreskih i drugih opterećenja građana/potrošača, koji bi tako povećali svoj raspoloživi prihod i kompenzirali negativan efekat poskupljenja."

Gore navedene činjenice uglavnom su teorija u Bosni i Hercegovini, a praksa je da cijene i opterećenja uglavnom imaju uzlaznu putanju  i za privredu i za građane, a poticajne mjere i olakšice ostaju u sferi teorije i obećanja, poput “bajkovitog” štiva tzv. Reformske agende - istakao je Igor Gavran na kraju našeg razgovora.