RIJEDAK FENOMEN ZBRISAO CIJELI GRAD ZA 15 MINUTA: Naučnici su tek četiri vijeka kasnije shvatili ZBOG ČEGA

Oluji je trebalo samo 15 minuta da uništi čitav grad davne 1674. godine. 

Moćna oluja poharala je sjeverozapadnu Evropu jedne ljetne večeri, a tek sada je nova studija ponudila objašnjenje za razornu oluju. 

Godina 1672. je posebno “crna” u holandskoj istoriji i poznata je kao “Godina nesreće” zbog invazije na zemlju od strane sila iz Francuske, Engleske i regiona današnje Njemačke.

- Francuzi su odnijeli sav novac koji su našli. Utreht je ostavljen potpuno slomljen – kaže Žerar van der Šrier sa Kraljevskog holandskog meteorološkog institute u De Biltu.
Zbog toga grada je bio nespreman za veliku prirodnu katastrofu koja će se dogoditi dvije godine kasnije.

Srijeda 1. avgusta 1674. bila je uobičajeno topao dan na sjeverozapadu Evrope, međutim krajem dana sakupili su se oblaci i došlo je do oluje – i dalje uobičajene za ljetne vrijeme.
Ali, oluja je ubrzo eskalirala. Do šest sati uveče, razorna oluja počela je da se kreće severno iznad regiona, ostavljajući pustoš za sobom.

Desetine svjedoka iz tog vremena zabilježile su kako je to izgledalo.

-  U Briselu je padao grad veličine klikera, vjetar je čupao drveće iz zemlje, fasade su obarane na tlo. U Strazburu je grad bio veličine bebine glave - pisao je jedan list.

Holandski trgovac Gerit Janš Kuč opisao je kako je u Amsterdamu vetar ponio čamce iz vode. 

Letjeli su prije nego što su pali ponovo u vodu. Kuč je naveo i kako jedan farmer nije prepoznao sopstveno polje nakon prolaska oluje.

Utreht je, međutim, najviše oštećen. I dan-danas su vidljive posljedice velike oluje.

Meteorolozi su 1980. zaključili da je to morao biti tornado, ali Van der Šrier i njegov kolega Rob Groenland imaju bolje objašnjenje.  

Oni kažu da je tornado previše lokalizovan i ograničen da bi nanio štetu kakvu je pretprio Utreht. Mogao bi da bude odgovoran za uništenje određenog dijela grada, ali ne može se njime objasniti zašto je bilo nekoliko tačaka snažne aktivnosti oluje na širokom region sjeverozapadne Evrope.

Ali, ono što može objasniti ovakvu štetu je posebna vrsta oluje zvana "lučni eho".
Ovo su relativno nove oluje u meteorologiji. Termin je prvi put upotrijebljen prije 40 godina, a širenjem upotrebe radara takve oluje su postale lakše za identifikuvanje i proučavanje.

Lučni eho su široki vremenski frontovi u obliku luka, koji pretenduje da bude dug stotinama kilometara.