INTERVJU/ DOKTORICA SAFIJA SOFTIĆ - NAMAS ZA NOVI.BA: Ishranu je bitno shvatiti kao način života, a ne kao privremeni način za postizanje određenog izgleda

Živimo u vremenu informatičke revolucije koja potpuno mijenja naš način života i naše navike. 

Meso, tjestenina, šećer, kafa, samo su dio namirnica koje unosimo, a nema dana da ne čujemo da je nešto postalo zdravo ili da od sutra nešto treba da izbjegavamo. 

Upravo o ovim mitovima i zabludama o ishrani razgovarali smo sa doktoricom Safijom Softić - Namas, urednicom portala Dobre kalorije i bloga Doktorica sa oklagijom.

Njeni stavovi o zdravoj ishrani zasigurno će vam pomoći da već od danas krenete sa zdravim prehrambenim navikama. 

U intervju koji slijedi  doktorica Softić - Namas pojasnila je u čemu najviše griješimo prilikom odabira namirnica, šta nikako ne bismo smjeli preskakati u svakodnevnoj ishrani, a otkrila nam je svoju formula za zdrav i dug život. 

Novi.ba: Na samom početku, recite nam kada počinje vaša priča i veza sa zdravom ishranom?

SAFIJA SOFTIĆ – NAMAS: Ja sam od djetinjstva željela da pomažem ljudima, znala sam oduvijek da ću raditi posao koji će mijenjati živote na bolje. Zato sam i upisala i završila Medicinski fakultet. Po završetku fakulteta i u toku potrage za poslom moje interesovanje usmjereno je na pravilnu ishranu, jer sam shvatila koliko ishrana ima jak utjecaj na zdravlje. Zato sam trenutno na master studiju iz nutricionizma.

Želim da taj momenat mogućnosti preventivnog djelovanja na razbolijevanje iskoristim i pomognem ljudima tim putem. S druge strane pravilna ishrana može često pomoći i pri liječenju mnogih bolesti i tegoba.

Novi.ba: Radite razne radionice na temu zdrave ishrane, predavanja, ali i savjetovanja, šta vidite kao najveći problem, u čemu najviše griješimo pri odabiru namirnica? 

SAFIJA SOFTIĆ – NAMAS: Ono što mi najviše para uši je što se previše fokusa stavlja na mršanje i dijete, a malo na kvalitet ishrane, što je puno bitnije kada se radi o zdravlju. Ponekad ljudi samo na osnovu kalorija odlučuju da li će uzeti neku namirnicu, što je potpuno pogrešan put.

Čaša gaziranog pića može biti sa „0 kalorija“, a čaša voćnog napitka može imati i 200 kCal, ali je ova prva i dalje loš izbor. I općenito se često fokusiramo na namirnice, a zaboravljamo da zdrava hrana nije isto što izbalansirana ishrana.

Na primjer med je zdrava namirnica, ali samo onda ako se uzima u umjerenim količinama i u dobrom balansu u odnosu na ostale namirnice. Hamburger je loš izbor, ali ako se jede jednom u mjesec dana neće napraviti nikakvu štetu. Zaista je bitno ishranu shvatiti kao način života, a ne kao privremeni način za postizanje određenog izgleda.

Novi.ba: Svjedoci smo da se posljednjih godina nešto što je bilo proglašeno nezdravim, danas promovira kao zdravo i obrnuto, zašto se stavovi o (ne)zdravoj hrani često mijenjaju?

SAFIJA SOFTIĆ – NAMAS: Ljudi vole trendove. Misle da kada je nešto novo, treba to pratiti i biti u toku sa najnovijim „modnim“ dostignućima. Međutim, trendovi brzo prolaze i vraćamo se na stare dobre principe pravilne ishrane, a to su raznolikost, uravnoteženost i umjerenost.

To znači da ne treba iz ishrane isključivati niti jednu grupu namirnica (što se u spomenutim trendovima često radi), niti treba pretjerivati sa nekom od skupina namirnica. Problem je što volimo brza, instant rješenja, a ona nikada nisu dobra, jer su nepostojana.

Novi.ba: Svaki proizvod na etiketi ima svoju tablicu nutritivnih vrijednosti. Možete li našim čitateljima dati instrukcije, kako najlakše da analiziraju te podatke? 

SAFIJA SOFTIĆ – NAMAS: Za početak je vrlo bitno čitati sastav na pakovanju. Najbolje bi bilo da u sastavu ima što manje sastojaka i da ne uzimamo namirnice čiji sastav nam je nepoznanica.

U tablici nutritivnih vrijednosti nalazi se nekoliko stavki. Prvo se nalazi energetska vrijednost u kalorijama ili džulima. Tu jednostavno vidimo koja je energetska vrijednost namirnice. Nakon toga se očitavaju pojedinačni nutrijenti. Prvo se nalazi količina ugljikohidrata, od čega su izdvojeni dodati šećeri i to je stavka koja je često zabrinjavajuća.

Dodati šećera treba umanjiti ili potpuno izbjeći. Onda se nalazi količina masnoća, od čega imamo zasićene, nezasićene i transmasnoće. Transmasnoće treba u potpunosti izbjeći i treba tražiti namirnice sa što većim udjelom nezasićenih masnoća.

Ostaju još proteini i poželjno je da ih namirnica sadrži. Osim toga navedena je i količina soli. To su uglavnom dodate soli, a prerađena hrana ih sadrži u pretjeranim količinama. Ponekad se nalazi i spisak vitamina i minerala.

Novi.ba: Koja je namirnica najpotrebnija u svakoj ishrani, šta nikako ne bismo trebali preskakati, a šta bismo trebali izbjegavati? 

SAFIJA SOFTIĆ – NAMAS: Ne postoji jedna namirnica koja može zadovoljiti sve nutritivne potrebe. Zato je potrebno napraviti kombinaciju namirnica, tj. potrebno je imati raznoliku ishranu kako bi se zadovoljile sve potrebe.

Ono što nam često nedostaje pri tome je povrće, naročito u ishrani djece, ali i odraslih, to je ono što izbjegavamo, a ne bismo trebali.

Ono je odličan izvor većine vitamina, minerala, vlakana i fitonutrijenata. Ono što bismo trebali izbjegavati općenito je prerađena hrana. Pošto u današnje vrijeme to nije moguće, onda bi je barem trebalo svesti na minimum.

Tu spada sva pakovana hrana koja je uglavnom siromašna vlaknima, vitaminima i mineralima, a bogata dodatim šećerom, solima i transmasnoćama, kao i aditivima.

Novi.ba: Kako biste naše čitatelje motivisali da što prije krenu sa zdravim prehrambenim navikama? 

SAFIJA SOFTIĆ – NAMAS: Kad bih mogla ja bih najradije kuhala svima da pokažem koliko zdrava hrana može biti ukusna i kako se u njoj može uživati.

Velika je predrasuda da je zdrava hrana bljutava, neukusna, kako je mučenje živjeti zdravim životom. Ljudi s kojima radim se vrlo brzo uvjere da je to pravi užitak i ne požele da se vrate na stare navike.

Osim toga, navela bih neke statističke podatke, koji govore u prilog sve goreg stanja kada se radi o nepravilnoj ishrani i bolestima koje ju prate. Po tim podacima navodi se da bolesti koje su uzrokovane lošom ishranom (u stvari neaktivnim stilom života općenito) ubijaju više ljudi od ratova, vremenskih nepogoda i bilo kojeg drugog uzroka umiranja. Svako može sam potražiti te podatke na internetu i procijeniti da li želi biti dio te crne statistike.

Novi.ba:  Na kojim projektima trenutno radite, te koje ideje planirate realizovati u budućnosti? 

SAFIJA SOFTIĆ – NAMAS: Trenutno radim sa ekipom „Trčanje i to“ na Projektu 130+, gdje radimo sa 5 osoba koji su na početku projekta imali preko 130 kilograma.

Pri tome pristupamo multidisciplinarno, gdje s njima rade treneri, nutricionista, ljekari, psihoterapeuti. Radimo na mijenjanju životnih navika kako bi to bio trajan gubitak kilograma i kako bi kvalitet života doveli na bolji nivo, a samim time više ne bi imali problema sa vraćanjem kilograma. Za dva mjeseca otkako je počeo projekat imamo odlične rezultate, a projekat će trajati godinu dana.

U međuvremenu radim na više projekata. Uređujem portal www.dobrekalorije.ba , vodim blog Doktorica s oklagijom, vodim Nahlino savjetovalište o zdravoj ishrani, kao i druge sitnije projekte.

Ono što planiram u budućnosti je otvaranje centra gdje bi svi koji žele pravilnu ishranu imali sve neophodno na jednom mjestu, od kupovine zdrave hrane do edukacije za djecu i odrasle. To je jedan veći projekat, za koji će trebati više vremena.

Novi.ba:  Na kraju, možete li sa nama podijeliti Vaše zdrave navike i šta Vas to čini sretnom, otkrijte nam koja je vaša formula za zdrav i dug život?

SAFIJA SOFTIĆ – NAMAS: Mislim da postoje mnoge stvari koje se trebaju posložiti kako bi čovjek postigao sreću i zdravlje. Po meni su to divni ljudi koji me okružuju, prvo moja porodica, roditelji, a onda i svi drugi ljudi iz stvarnog ili virtuelnog svijeta.

Raduje me boravak u prirodi, igranje s djecom, kafa s mužem, trčanje sa svojom ekipom, lijep dan, proljeće, posao koji radim, kada su moji prijatelji sretni i zdravi, kada vidim da se djeca na ulici igraju loptom, a ne drže mobitele u rukama, raduje me kada čujem o dobroti malih ljudi.

Nema formule za zdrav i sretan život. Svako ima neku svoju formulu i način za postizanje sreće. Bitno je da svako vidi svoj potencijal i da traži pomoć iz situacija koje smatra bezizlaznim, jer uvijek postoji izlaz.

Mislim da je i traženje pomoći bitan dio zdravog života. Ove stvari namjerno navodim prve, jer zdrav život ne čini samo pravilna ishrana i dobra fizička aktivnost, kako to često mislimo. To su samo dvije karike u postizanju životne harmonije.