MLADI I USPJEŠNI/Adla Kahrić na čelu istraživačkog tima National Geographica: Moja ljubav prema nauci započela je još od malih nogu

Travničanka Adla Kahrić (24) nedavno je potpisala ugovor sa National Geographicom i tako postala voditeljica projekta istraživanja raža u Jadranskom moru.

Kako je i sama napisala na svom Facebook profilu, radi se o jednom od najvećih koraka u karijeri jednog naučnika.  Adla je autorica više od 30 naučnih i istraživačkih radova te je dosada dala veliki doprinos nauci u Bosni i Hercegovini. 

Sa ovom mladom naučnicom razgovarali smo o projektu istraživanja raža u Jadranskom moru, ljubavi prema nauci, marinskoj biologiji, a sa nama je podijelila i planove za budućnost i buduća istraživnja.

Intervju pročitajte u nastavku:

Novi.ba: Dobili ste prestižnu poziciju unutar National Geographica, kada ste potpisali ugovor i tako postala voditeljica projekta istraživanja raža u Jadranskom moru. Za početak, možete li nam reći kada se javila ljubav prema nauci?

ADLA KAHRIĆ: Moja ljubav prema nauci započela je još od malih nogu. Oduvijek sam se zanimala za različite stvari tada meni sigurno i apstraktne, no to je ono sa čime se roditelji sigurno susreću kada je u pitanju znatiželjno dijete. Kroz svoje odrastanje bila sam izuzetno aktivna i uključena u različita dešavanja u svom gradu, čiji je cilj bio edukcija i uspjeh mladih, te samim tim sam imala priliku da sebe izgradim u različitim, sada dosta suprotnim oblastima mog zanimanja poput slikarstva i muzike.

Teško je bilo pronaći određenu vannastavnu praksu i znanje u oblasti nauke, primarno biologije obuhvatajući genetiku, patologiju, histopatologiju, radiologiju, anatomiju čime se trenutno i bavim, no želja za tim je vremenom postala jača te upisavši fakultet u ovoj oblasti otkrila sam da je upravo živi svijet nešto čime se primarno želim baviti i posvetiti svoj život.

Kroz svoje studiranje čitala sam dosta aktuelnu nučnu tematiku, te isto sam imala priliku da radim na određenim marinskim uzorcima gdje sam došla do različitih spoznaja o morskom svijetu i bićima koje naseljavaju nama nedokučive dubine. Upravo je želja i ljubav prema profesiji kojoj sam se posvetila postajala jača svaki dan rezultirajući da radni dan ispunjen prekomjernim i iscrpljivim obavezama postane dan gdje ne vidim obavezu nego život ispunjen stvarima i poslom kojim želim da se bavim.

Novi.ba: Najviše pažnje posvetili ste marinskoj biologiji i tu napravili velike rezultate. Trenutno radite na uvođenju  marinskih zaštitnih područja u našoj državi. Koliko je ova problematika bitna za daljnje istraživanje morskih dubina naše zemlje?

ADLA KAHRIĆ: Mislim da je to jedna od trenutno bitnijih istraživanja koje pokušavam sprovesti ne samo u mojoj karijeri nego i za samu državu kada je u pitanju nauka na globalnom nivou. Ono što je bitno istaći je da sam dobila veliku finansijsku podršku od Waitt fondacije u sklopu projekta Rapid Ocean Conservation koji su prepoznali naše more među najistaktnutijim lokcijama kojima je potrebna podrška, te samim tim sam postala voditeljica istog programa koji je izabran kao 6 projekat u Evropi ikad ispred navedene fondacije.

Važnost ovog projekta sigurno govori da je naša država među onim rijetkima koje ne posjeduju zaštićena morska područja, a biodiverzitet je poprilično iznad očekivanog, te možemo susresti različite rijetke vrste koje obitavaju u našem moru zbog čega su im potrebni uslovi za samu egzistenciju poput staništa, hrane te partnera koji bi omogućio potomstvo, a to je ono zbog čega su neophodna marinska zaštićena područja.

Iako je marinska biologija nedovoljno razvijena na našim područjima, ovaj korak predstavlja jedan od bazičnih i najvažnijih istraživanja u okviru marinske biologije.

Novi.ba: Kakva je bila Vaša reakcija kada ste dobili pozitivan odgovor na aplikaciju za konkurs National Geographic-a?

ADLA KAHRIĆ: Pa zasigurno bi trebalo početi od toga da institicija za koju sam dobila priliku da radim je među par istaknutih u svijetu za koje ne samo da odrasle osobe znaju za nju, nego i djeca koja kroz svoje male ekrane gledaju upravo istraživače, te njihove ekspedicije i istraživanja i zasigurno maštaju da prođu kroz te avanture kroz koje prolaze istraživači Nacionalne Geografije. Upravo to govori o ostvarenju snova svakog naučnika i želje da upravo ova mogućnost bude vrhunac moje karijere, gdje jos od prve reakcije naizgled se čini nestvarno, no znam da je velika odgovornost i da je potrebno opravdati trenutnu poziciju koju sam dobila ispred institiucije.

Novi.ba: Koordinirat ćete timom kojem će u fokusu biti analiza stanja i bolesti raža u Mediteranskom moru. Možete li nam reći nešto više o samom istraživanju? Koje ćete sve zadatke imati?

ADLA KAHRIĆ: Moja uloga kao voditelja projekta je da rukovodim istraživanja na analizama i dijagnostici bolesti raža u Mediteranskom moru, gdje ću se primarno bazirati na marinsko područje Jadrana.

Naime, mora su često zagađena i pod velikim antropogenim pritiskom, te na staništima u kojima možemo pronaći raže, navedeni antropogenim uticaj je poprilično izražen, a kroz različite supstanice, počevši od sastojaka plastičnih otpadaka, pa do teških metala koje mogu izazvati različite promijene u organizmu, koja često nisu morfološki vidljiv.a. Cilj mog tima je da istražimo i dijagnosficiramo moguće bolesti kroz različite laboratorijske analize koje će obuhvatati patologiju, patohistologiju, radiologiju i genetiku, ali i različita terenska istraživanja neophodna za prikupljanje uzoraka.

Novi.ba: Koliko država Bosna i Hercegovina ulaže u zaštitu Neumskog zaljeva, kao svog jedinog izlaza na more?

ADLA KAHRIĆ: Kada su u pitanju marinska zaštićena područja, naša država ih još uvijek nije realizovala, ali i sam pristup države prema našem moru kada je u pitanju fauna zasigurno nije upotpunosti pozitivan, te nije predana pažnja koja je potrebna. Neophodno je mnogo ulaganja kako bi se zaštitio i shvatio značaj ovog mora. Naime, postoji mnogo razvijenih država koje ga ne posjeduju, te ulažu u razvoj drugih akvatičnih područja poput rijeka i jezera, a mi nismo u mogućnosti da ispormovišemo naše more i naše prirodno bogastvo u što boljem svijetlu, a da nije zasnovano na političkom nivou.

Novi.ba: Mladi ljudi odlaze iz Bosne i Hercegovine, a kao razloge navode kako u našoj zemlji nema sluha za potrebe i probleme ove populacije. Da li ste i Vi razmišljali da život i karijeru gradite van granica Bosne i Hercegovine?

ADLA KAHRIĆ: Naša država je država u razvoju, međutim taj period napretka i razvoja se odužio. Smatram da je niz stvari, ne samo sa naučnog nivoa trebalo da bude regulisano i uspostavljeno već davno, no kod nas kao da ne postoji osjećaj za to, a svaki rad zahtjeva izuzetno mnogo truda i rada, što bi u drugoj državi možda sve to podrazumjevalo, kod nas je predstavljeno kroz borbu i opstanak u državi.

Ja svoju budućnost teško ću vidjeti u ovakvoj državi, ali je to situacija s kojom se susreće omladina, jer ukoliko država ne prepoznaje stvari koje je ambiciozna omladina spremna da uradi, oni će pronaći državu koja će ih zasigurno više cijeniti. Moja budućnost i karijera upravo i ovisi od toga da li će država imati dovoljno sluha za ovako ogroman uspjeh, jer je Bosna i Hercegovina ušla u historiju kada je u pitanju nauka ispred Nacionalne Geografije, a da li je to njoj od visoke važnosti, mislim da će se ukazati vrlo brzo.

Novi.ba: Za kraj, možete li nam reći nešto i o Vašim planovima za budućnost, ali i buduća istraživanja?

ADLA KAHRIĆ: Trenutno imam velike planove kada je u pitanju karijera, te želim da svoj doktorat uspješno završim u ovoj oblasti. Također, što se tiče istraživanja nadam se da ću zajedno sa svojim timom uspostaviti temelje marinske biologije u našoj držav,i te osnovati centar za marinsku biologiju koji će biti uspješan i somostalan da vrši istraživanja na svjetskom nivou.

Također, voljela bih da se i pokuša razviti i uvesti akvarijum, no to zahtjeva izuzetno velike finansije za realizaciju istog, no to bi poboljšalo i proširilo program države kao i turizam. Moja buduća istraživanja će primarno biti bazirana na genetici i patologiji, ali naravno podrazumjevat će i ekologiju i konzervaciju koji su neizastavni kada je u pitanju razvoj marinske biologije u Bosni i Hercegovini.