TURBULENTNA POLITIČKA SCENA U BiH/ SLAVEN KOVAČEVIĆ ZA NOVI.BA: Političari izbornu matematiku nastoje prilagoditi sebi i svojim izbornim potrebama
U septembru prošle godine Bosnu i Hercegovinu je posjetio predsjednik Srbije, a u januaru ove godine predsjednica Hrvatske. Predsjedništvo BiH u Srbiju je u uzvratnu posjetu otišlo u decembru prošle godine. Ove sedmice održan je i trilateralni sastanak članova Predsjedništva BiH s predsjednicima Hrvatske i Srbije.
Susjedske posjete, predaja odgovora na Upitnik Evropke komisije, izbori i Izborni zakon teme su o kojima se u Bosni i Hercegovini najviše govori u posljednje vrijeme.
Aktuelna politička dešavanja za Novi.ba komentarisao je politički analitičar Slaven Kovačević.
Na pitanje da li su u uvodu spomenuti sastanci prilika da se unaprijede odnosi, te da li mogu rezultirati konkretnim promjenama, Slaven Kovačević kaže:
„Ako za tren izađemo iz različitih oblika političke demagogije, teško je sa potrebnom preciznošću reći da li su takvi sastanci dali bilo šta bolje. Posjeta Vučića imala je simboličan izraz, da se radi o nastojanju za poboljšanjem bilateralnih odnosa BiH i Srbije, dok sa druge strane Vučićeva retorika govori nešto sasvim drugo. Recimo otvoreno pitanje granica, sa jednom dozom političke sile kojom Vučić zrači i koja nije temelj za bilo kakvo rješenje. Isto tako, imate ono što govori Dodik, kao vidan izraz onoga što Vučić misli, ali ne želi reći, tako da je teško u tome povjerovati da postoje bilo kakve dobre namjere predsjednika Srbije. Odnosno, ako stvarno misli graditi bolje odnose sa BiH, mislim da je najmanje što može uraditi da jednim telefonskim pozivom promijeni Dodikovu izrazito radikalnu i separatističku retoriku. Kako se tako nešto ne dešava, onda je jedino logično što ostaje ovdje, da razmišljamo da se radi o politici iza zavjese, koja se kao tajni Vučićev stav manifestira kroz Dodika.“
Kovačević je mišljenja kako je sam sastanak poprilično besmislen.
„Što se tiče trilateralnog sastanka, bez toga da ulazimo u vrlo simptomatičan naziv samog sastanka, primjetno je da je sastanak bio poprilično besmislen, sa dodatnim različitostima na press konferenciji. S jedne strane imate vještačke izraze prijateljstva, dok su druge strane, na primjer, imate istupe gospođe Kolinde Grabar-Kitarović, predsjednice Republike Hrvatske, koja eto kao neće da se miješa u unutarnja pitanja BiH, kao što je Izborni zakon BiH, ali upućuje poruke koje nisu u skladu sa europskim principima i standardima, što je za jednu zemlju, članicu Europske unije, jako čudno. Ako ona misli koristiti prostor BiH za svoje osobne izborne ciljeve (jer se bliže predsjednički izbori u Hrvatskoj), tada imate na djelu takvu neiskrenost da je to temelj, da ne vjerujete u njene dobre namjere. Ne može i ne smije niko podređivati europske temelje, civilizacijske vrijednosti i principe, svojim osobnim izbornim ciljevima. Zato mislim kako je taj trilateralni sastanak sa jedne strane besmislen, dok je sa druge strane jako sadržajan po pitanju odnosa prema BiH, koje je neiskren i jako loš.“ – pojasnio je Kovačević.
NAKON PREDAJE UPITNIKA
Predsjednik evropske komisije Jean-Claude Juncker, potpredsjednica EK-a Federica Mogherini i evropski komesar za politiku proširenja Johannes Hahn sastali su se 28. februara 2018. godine s članovima Predsjedništva BiH u Sarajevu povodom predaje odgovora na Upitnik Evropske komisije.
Slavena smo pitali šta slijedi nakon predaje upitnika, te da li BiH može dobiti status kandidata.
„Nakon predaje odgovora na Upitnik Europske unije, samo je jedna stvar izvjesna, a to je da će odgovori na odgovore iz Upitnika EU biti stvaran pokazatelj kvalitete tih odgovora kao i samog Mehanizma koordinacije. Naredni korak jeste analiza odgovora od strane brisleskih službi, koje će to uporediti sa elementima iz europske pravne stečevine (acquis communataire), pa sve što im nije dovoljno jasno, vratiti u obliku novih pitanja. To će biti tačan pokazatelj obavljenog posla, odnosno odgovori na odgovore iz Upitnika EU biće prikaz kvaliteta ponuđenih odgovora.“ – kazao je Kovačević.
Iako političari mnogo govore o Evropi kao zajedničkom putu, na domaćem terenu puno toga ne štima. Postavlja se pitanje da li bosanskohercegovačka politička struktura želi europske integracije.
Slaven smatra kako nije uvjeren u stvarne i iskrene namjere političara za ulazak u Europsku uniju.
„Što se tiče domaćih političkih struktura, nisam uvjeren u njihove stvarne i iskrene namjere za ulazak u euro-atlanstske integracije, što je može prikazati vrlo jednostavnim detaljom. Dobijanjem kandidacijskog statusa, otvaraju se pregovori po pregovaračkim poglavljima, gdje će očito doći do takve potrebe da se kompletan društveno-politički sistem BiH promijeni i uskladi sa europskim principima i standardima. To naprosto znači da će se ovaj etnički zasnovan sistem morati promijeniti u elemente pravne države, koja mora garantirati sva prava, jednakosti i slobode građana BiH na individualnom nivou. Sadašnjim političkim elitama, mnogo je lakše manipulirati stanovništvo kroz kolektivni izraz etničkih zajednica, jer u njihovom političkom čipu ne postoji element zaštite svih građanskih prava na individualnom nivou, jer tada oni više ne bi mogli politikom manipulacijom ostvarivati glasove, koje ih ostavljaju na vlast, a time i u izobilju i bogatstvu, na štetu građana BiH.“ – dodaje Kovačević.
IZBORNA GODINA
Izborna je godina, političari su izborne kampanje već odavno započeli, a pitanje izmjena Izbornog zakona još uvijek je bez pomaka.
Govoreći o Izbornom zakonu naš sagovornik pojašnjava kako političari nemaju namjeru da pitanje Izbornog zakona riješe, te da neće preuzeti tu odgovornost pred biračima.
„Oni nemaju apsolutno nikakve namjere da izborno zakonodavstvo urede u korist građana ove zemlje, jer se već godinu dana nadmeću sa različitim rješenjima u vlastitu političku korist. Oni izbornu matematiku nastoje prilagoditi sebi i svojim izbornim potrebama, bez obzira što to odudara od europskih izbornih principa, što to nije u skladu sa presudama Europskog suda za ljudska prava iz Strassbourga, koje imaju prednost u odnosu na sve odluke domaćih sudova, uključujući i Ustavni sud BiH. Iz samih izjava, domaćih političkih aktera možete izvesti jasan zaključak koliko oni netačnosti govore, sa ciljem stvaranja atmosfere u svoju političku korist, ali na štetu europskih izbornih principa.“ -kazao je za Novi.ba Slaven Kovačević, te dodaje kako je više očekivao do međunarodne zajednice.
„Više sam očekivao od međunarodne zajednice, posebno od OHR-a i delegacije Europske unije u BiH, koje jako rijetko, skoro nikako ne potenciraju potrebu za provođenjem presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strassbourga (ima ih četiri: Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku) iako im je to primarna obaveza. Nekako se stiče dojam, kako i oni djeluju lokal-politički, žmireći na jedno oko u odnosu na europske principe i standarde, a u korist nekih konzervativnih snaga ovdje, što je klasična i nedozvoljena pristrasnost. Takvo ponašanje, jednostavno nije dobro. Domaći političari svakako neće preuzeti odgovornost, tako da mislim kako je najbolje da međunarodna zajednica nametne takav izborni sistem, koji proizlazi iz europskih vrijednosti. To bi bilo kvalitetno rješenje. Ako pogledamo nedavnu izjavu Johenasa Hahna, odnosno njegov dopis Europskom parlamentu, onda je sasvim jasno da bilo kakve izmjene Izbornog zakonodavstva koje ne uvažavaju sve četiri presude Europskog suda za ljudska prava iz Strassbourga nemaju podršku europskih institucija. To je ključni element.“ – mišljenja je Kovačević.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nedavno je kazao da će međunarodna zajednica dati šansu predstavnicima parlamentarnih stranaka da se dogovore oko izmjena Izbornog zakona BiH do aprila, eventualno do početka maja, nakon čega će, povećati pritisak. Dodao je da je spreman učiniti puno, ali da će to uraditi na kraju, kada se iscrpe sve mogućnosti.
Na pitanje da li visoki predstavnik zaista može riješiti aktuelni krizu Slaven odgovora:
„Po Anexu 10, Okvirnog mirovnog sporazuma iz Daytona, veoma su jasno propisane nadležnosti Visokog predstavnika. Odnosno, tamo jasno piše, kako je njegov posao da obezbijedi fer i demokratske izbore u BiH, što bi, po mome mišljenju, on trebao učiniti. Posebno ako uzmemo u obzir da Ustavni sud BiH, barem po onome što vidimo na njihovoj stranici, ali i po citiranim dijelovima Ustava BiH unutar odluke »Božo Ljubić« iz nekog samo njima znanog prijevoda, nije uvažio službenu verziju Ustava BiH, koja je po stavu OHR-a, samo ona na engleskom jeziku. To se može lako provjeriti po citiranim dijelovima člana I/2 Ustava BiH iz odluke u predmetu »Božo Ljubić«, u kojem se ne spominje termin »vladavina prava« koji postoji u službenoj engleskoj jezičkoj verziji Ustava BiH, dok se u različitim neslužbenim prijevodima Ustava BiH, kao recimo u tom neslužbenom prijevodu Ustava BH sa internet stranice Ustavnog suda BiH, taj anglosaksonski termin uopće ne pominje i koji ima potpuno drugačiji osnov za utvrđivanje činjeničnog stanja. Ta činjenica sasvim je dovoljna za intervenciju Visokog predstavnika, jer ako je Ustavni sud BiH za svoje odlučivanje koristio neslužbenu verziju Ustava BiH, onda činjenično stanje nije tačno utvrđeno i njihova odluka ne bi trebala imati pravosnažnost. Zašto je tako, neka o tome razmišlja Ustavni sud BiH, jer je to njihov posao, ali i Visoki predstavnik koji bi morao zaštiti civilni dio Okvirnog mirovnog sporazuma iz Daytona, kao i ukazati na službene verzije najvažnijih državnih dokumenata, te obezbijediti njihovo provođenje.“ – zaključuje Slaven Kovačević.