INTERVJU/Amela Sačić, Institut za razvoj mladih KULT: Mladi ljudi iz BiH odlaze jer ovdje ne vide budućnost

Istraživanje Instituta Kult pokazalo je kako je u periodu od završetka rata do 2013. godine Bosnu i Hercegovinu napustilo oko 150.000 mladih.

Bosnu i Hercegovinu napuštaju sve mlađi ljudi, pa čak i srednjoškolci. Prema sprovedenom istraživanju, najviše mladih odselilo je u Njemačku, a zatim slijede Austrija, Švedska, Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Francuska, Španija...

O ovoj temi razgovarali smo sa Amelom Sačić, saradnicom za odnose s javnošću Instituta za razvoj mladih KULT. 

Novi.ba: Već duže vrijeme bavite se problemima mladih u BiH kao saradnica za odnose s javnošću Instituta za razvoj mladih KULT. Za početak, možete li nam reći kako ste se počeli baviti ovom problematikom?

Amela Sačić: Položaj mladih u Bosni i Hercegovini nije na zavidnom  nivou, kako većina nas i primjećuje, ali neki od nas se tim pitanjem i problematikom moraju i suštinski baviti. Problematika mladih prvenstveno me se ticala kao mlade osobe koja u ovoj zemlji živi, ali i koja želi biti društveno odgovorna i angažovana osoba. Ne možemo probleme samo posmatrati, moramo se uhvatiti u koštac sa njima. Ja sam odlučila da se obračunam sa ovom. Obračun traje već neko vrijeme i sigurna sam da će trajati još, jer situacija je mnogo komplikovanija nego što nam se čini, a brojni su problemi i izazovima sa kojima se mladi suočavaju. No, istrajnosti još uvijek ne nedostaje.

Novi.ba: Možete li izdvojiti najznačajnije aktivnosti KULT-a, a koje se odnose na društveno osnaživanje mladih u BiH?

Amela Sačić: Institut za razvoj mladih KULT za cilj ima kreiranje boljeg životnog ambijenta za mlade u BiH. Brojni su problemi sa kojima se ova populacija suočava, pa su tako i polja djelovanja Instituta različita. Institut aktivno radi na zagovaranju i provođenju zakonskih rješenja, usvajanju i provođenju strateških dokumenata, neformalnom obrazovanju mladih, ali i brojnim drugim aktivnostima koje za cilj imaju pomoći mladima da budu aktivni i odgovorni građani/ke društva.

Institut je tako bio inicijator donošenja Zakona o mladima u F BiH, pomagao pri formiranju Vijeća mladih F BiH kako bi mladi imali svoje legitimne predstavnike i mogli mijenjati stvari, te veoma često sarađujemo sa Omladinskim savjetom Republike Srpske, ali i podržavamo naše partnere u Distriktu Brčko kada su mladi u pitanju. Institut dugi niz godina sarađuje sa vlastima pri kreiranju strategija prema mladima koje bi trebale davati smjernice za rješavanje nagomilanih problema, ali i imati strateški plan pristupa prema mladima.

Novi.ba: Prema podacima Analize o stanju i potrebama mladih u FBiH iz 2013. godine, a koju je radio upravo KULT, od kraja rata do 2013. godine Bosnu i Hercegovinu je napustilo 150.000 mladih. Zašto mladi pakuju kofere?

Amela Sačić: Mladi ljudi iz BiH odlaze jer ovdje ne vide budućnost, ne vide perspektivu, ne vide da će im biti bolje. To je glavni razlog odlaska mladih ljudi, a to pokazuju sve analize i istraživanja koja Institut radi. U posljednjoj anketi koju je radio Institut za razvoj mladih KULT u julu 2017. godine, oko 80% mladih kao razlog za odlazak navelo je činjenicu da ne vide da će u njihovoj zemlji uskoro biti bolje,

Nezaposlenost mladih nekada je bila primarni razlog odlaska mladih, a sada je tek na petom ili šestom mjestu. Na pozicijama prije nezaposlenosti kao razlozi za napuštanje zemlje su i prevelika prisutnost korupcije, prevelika zastupljenost etničkih pitanja i ratne retorike, nezadovoljstvo obrazovnim i zdravstvenim sistemom, pa tek onda mladi nedostatak posla navode kao razlog za odlazak.

Pitanje odlaska više nije pitanje nezaposlenosti već sveukupnog ambijenta u kojem mladi ljudi u BiH žive. Mladima nedostaje prilika koje žele iskoristiti. Mladi jednostavno ne vide svoju ulogu u društvu. 

Tačnog podatka o broju mladih koji su napustili BiH nema, ali su te brojke, prema podacima brojnih međunarodnih i nevladinih organizacija, sada zasigurno mnogo veće od ovih 150.000 iz pomenutog istraživanja.

Novi.ba: Sa druge strane, političari ponosno prikazuju cifre o smanjenju broja nezaposlenih u BiH. 

Amela Sačić: Prema preliminarni podacima Agencije za statistiku BiH, objavljenim u julu 2017. godine, stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine je 45,80%. Prema popisu stanovništva iz 2013. u BiH živi 773.850 mladih od 15 do 30 godina, ali agencija ne vodi statistiku nezaposlenih mladih do 30, već do 24. godine života.
 
Statistike o stopama nezaposlenosti stanovništva dosta su neprecizne zbog postojanja velikog broja kontrolisanih i nekontrolisanih varijabli značajnih za precizno određivanje stope nezaposlenosti. S jedne strane, u nezaposlene osobe ne ubraja se stanovništvo koje ne radi, ali koje po osnovu nekih drugih kategorija ne spada u nezaposleno (penzioneri, osobe nesposobne za rad, đaci i slično), uopšteno, stanovništvo koje se vodi kao radno neaktivno. Zvanične statistike vode se brojem osoba prijavljenih na zavode/biroe za nezaposlene pri čemu je nepoznat broj osoba koje su nezaposlene, ali isto tako i neprijavljene na zvanične zavode za evidenciju nezaposlenosti.

Novi.ba: Jesu li mladi danas dovoljno aktivni i zalažu li se za svoja prava? Na koji način se mladi mogu potaknuti na aktivan građanski angažman?

Amela Sačić: Mladi ljudi u Bosni i Hercegovini mogu i trebaju biti više angažovani, naročito kada govorimo o njihovom uključivanju u proces donošenja odluka što je jedan od ključnih elemenata za vidljivije promjene.
 
Država na svim nivoima vlasti ima različite mehanizme koje građani/ke mogu koristiti kako bi komunicirali, doprinijeli procesima odluka ili dali smjernice što su njihove potrebe od praćenja sjednica općinskih vijeća do otvorenih dana sa građanima, preko uloge službenika/ca za mlade do učešća u javnim raspravama, pa na kraju i samih izbora. 

No svi ovi mehanizmi nisu dovoljno prezentirani građanima/kama, a mladima posebno. Rijetko koja zajednica doista koristi mehanizam lokalnog vijeća mladih kako bi komunicirala potrebe ali i probleme mladih i zajedno s mladima kreirala strategije prema mladima. Često je ova komunikacija upravno na inicijativu vijeća ili organizacija civilnog društva. 
Postojeći mehanizmi za učešće u odlukama nisu dovoljno pristupačni mladima da bi oni osjetili potrebu da ih koriste i vjeruju da njihov doprinos ima smisla. 

Administracija opterećena nizom pravila koja ne dozvoljavaju da budu kreativni u dijalogu s mladima. Upravo zbog ovoga mladi ne poznaju dovoljno mehanizme, ne poznaju kako mogu utjecati na odluke, koga pitati, kada  ali i kad znaju mali broj njih vjeruje da se njihova „pika“. 

Novi.ba: Iako mnogi izražavaju žaljenje što mladi odlaze iz BiH, ipak u svojim politikama i programima ne nude rješenja? Možemo li očekivati da se ova situacija promijeni u narednom periodu?

Amela Sačić: Ukoliko bi se bh. društvo odlučilo staviti mlade i potrebe mladih u fokus, mogli bi ponuditi kvalitetan život velikom broju mladih ljudi i u različitim segmentima. Mladi ljudi koji odlaze iz BiH vrlo često su uspješni izvan svoje zemlje, no mi osim što ne uspijevamo prepoznati potencijal nemamo ni razvijen sistem podrške mladim ljudima. Moramo naučiti prepoznati mlade talentovane ljude i pružiti im podršku, Ako i odu, moramo im imati šta ponuditi da se vrate. Kako je pokazala posljednja Anketa Instituta, većina mladih koja je otišla iz BiH ne želi se vratiti, a uz to se pojavljuje i novi problem. Nemamo više samo mlade pojedince koji odlaze iz zemlje kako bi se školovali ili usavršavali, mi trenutno imamo problem iseljavanja cijelih porodica.

Ko će ih vratiti?

Kao zemlja imamo puno toga ponuditi mladima, ali kao država to jednostavno ne prepoznajemo. 

Novi.ba: Budući da se već duže vrijeme bavite problemima mladih u zemlji, koja bi poruka bila mladim ljudima u BiH?

Amela Sačić: Uključite se, nemojte da vam jedina odluka za ovu zemlju bude odluka o odlasku. Promijenite svoj stav prema svom haustoru, svojoj ulici, općini i počnite djelovati tamo gdje vi jeste sa onim što znate. Pogledajte oko sebe, nađite saveznike i djelujete.