INTERVJU/Uspješna mlada poduzetnica Amina Muharemagić: Proizvođači su ugroženi i bez ikakve podrške

Bosna i Hercegovina
INTERVJU/Uspješna mlada poduzetnica Amina Muharemagić: Proizvođači su ugroženi i bez ikakve podrške
.

Novi.ba nastavlja serijal priča o mladim i uspješnim ljudima, koji su odlučili ostati u Bosni i Hercegovini i pokrenuti vlastiti biznis.

Danas smo razgovarali sa Aminom Muharemagić iz Tuzle, a koja je nakon završenog Ekonomskog fakulteta odlučila da osnuje kompaniju "Beemed", koja se bavi proizvodnjom, pakovanjem i distribucijom čistog prirodnog meda, domaćeg jabukovog pekmeza i domaćeg jabukovog sirćeta.

Razgovarali smo o njenim počecima, koliko je teško pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini, kvaliteti meda u našoj zemlji, ali i sve većem odlasku mladih.

Intervju pročitajte u nastavku:

Novi.ba: Uspješna ste poduzetnica i vlasnica kompanije „Beemed“ koja se bavi proizvodnjom meda. Za početak, možete li nam reći kako ste se upustili u poduzetničke vode?

Amina Muharemagić: Još za vrijeme studiranja Ekonomskog fakulteta imala sam želju da imam svoj vlastiti biznis. Nakon istraživanja tržišta i pisanja biznis plana upustila sam se preduzetničke vode. Početak je bio izuzetno težak i trebalo je nekoliko godina da shvatim tržište, jer prethodno nisam imala radnog iskustva. Trebalo mi je vremena da steknem potrebne vještine, kapital, poznanstva i druga iskustva. 

Danas BEEMED posluje profitabilno i društveno odgovorno, otkupljujemo sirovine od skoro 100 kooperanata sa područja cjelokupne BiH.

12983944-1899132690313309-8303917538150139753-o

 

Novi.ba: Koliko je teško bilo pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini?

Amina Muharemagić:  Biznis nije jednostavno pokrenuti, iako svake godine imamo projekte koji podržavaju novoosnovana preduzeća, uglavnom preduzetnik je prepušten sam sebi i svojim vještinama i sposobnostima.

 

Novi.ba: Kompanija se na početku bavila pakovanjem, a sada se bavi i proizvodnjom meda. Koji su to budući planovi Vaše kompanije?

Amina Muharemagić: Kompanija se bavi otkupom svih pčelinjih proizvoda, pekmeza od jabuka i sirćeta od jabuka. Svake godine povećavamo broj kooperanata i radimo sa već uhodanim na poboljšanju njihovog rada u primarnoj proizvodnji. Naši planovi su povećanje otkupa, plasiranje u što više prodajnih objekata, što svake godine i ostvarujemo povećanja i kod otkupa i kod plasiranja i povećanja cjelokupnog prometa.

24991187-10155885852753486-170062278678096239-n

 

Novi.ba: Poznato je kako je med iz Bosne i Hercegovine dobre kvalitete. Može li proizvodnja meda biti uspješna izvozna priča?

Amina Muharemagić: Na tržištu meda se nalaze razne kvalitete meda od jako kvalitetnih do velikih količina vještačkog meda, što je uzrok loša pčelarska praksa, patvorenje meda od strane ljudi koji nisu pčelari i veliki uvoz meda čiji kvalitet nije kontrolisan. Da bi se ostvarilo poboljšanje na cjelokupnom tržištu neophodno je uključivanje državnih organa. U BiH ne postoji evidencija pčelara, poticaji su skoro beznačajni, pčelari nisu motivisani da strateški proizvode jer nemaju podršku, a mislim da imamo dobre uslove za proizvodnju velikih količina meda i za naše potrebe i za izvoz. 

Izvoz meda je nešto veći u 2017. godini što je pohvalno, ali još uvijek nedovoljno. Povećanjem primarne proizvodnje sigurno da će biti više prilika za izvoz. 

 

 

Novi.ba: Koji su to najveći problemi s kojima se suočavaju proizvođači pčelinjih prozvoda u  BiH?

Amina Muharemagić: Kao što sam navela proizvođači su ugroženi i bez ikakve podrške. Poticaji su niski, evidencije na nivou države ne postoje, dogovori sa voćarima za vrijeme zaprašivanja ne funkcionišu što utiče na zdravlje pčela i kvalitet meda. Za vrijeme loših vremenskih uslova nepogodnih za pčele, pčelari nemaju podršku za očuvanje pčelinjaka i nastavak pčelarenja. 

image-125

Novi.ba: Svjedoci smo da iz Bosne i Hercegovine svakodnevno odlazi veliki broj mladih ljudi. Imate li neki savjet za one koji žele pokrenuti vlastiti biznis i ostati u BiH?

Amina Muharemagić: Mladi nažalost odlaze iz BiH u zemlje koje nude bolje plate, nažalost i mladi visokoobrazovani ljudi što je loše za državu i sve nas. Što se tiče mene ja sam pokrenula biznis sa 24 godine i radila sam nekoliko godina bez plate, sve sam ulagala u firmu i razvoj biznisa, danas je firma uspješna, posluje sa dobitkom, imam svoje zaposlenike, redovno izmirujem obaveze prema državi i svim dobavljačima i mogu reći da sam zadovoljna.

Kad pogledam omladinu rijetko vidim mlade da su spremni na žrtvu i veliki rad ,uglavnom maštaju da se može uspjeti "preko noći", što je po meni život u zabludi. Smatram da u našoj državi ima prostora za stvaranje novih radnih mjesta da mogu biti svi zaposleni. 

 

Ne propustite