ĐANA LONČARICA O POVEĆANOM BROJU SAMOUBISTAVA U BiH: U ovom društvu ljudi se osjećaju nesigurno

Stupci u rubrikama crne hronike preplavljeni su tragičnim slučajevima samoubistava. 

Prema posljednjim informacijama tokom prošle godine u Bosni i Hercegovini evidentirano je najmanje 426 slučajeva samoubistava, od čega 219 u Federaciji BiH, a 207 u Republici Srpskoj. 

Ovi podaci dovoljno govore da je riječ o velikom društvenom problemu. Teško je utvrditi šta ljude natjera da na svirep način odluče sebi oduzeti život. 

Da bismo razumjeli suicid najprije moramo razumjeti čitav kontekst društva u kojem čovjek živi, mišljenja je psihologinja Đana Lončarica. 

"Suicid je jako kompleksan fenomen i da bismo ga razumjeli mi zapravo moramo razumjeti čitav kontekst društva u kojem čovjek živi, ali i kontekst u kojem pojedinac odrasta i ono što ga okružuje. Uzroci suicida mogu biti psihološke tegobe, odnosno mentalna oboljenja koja nisu na vrijeme prepoznata i nisu tretirana. Čovjek koji je godinama ili duže vrijeme u depresiji koja se nije tretirala ni medicinski, ni psihološki se odlučuje na taj kranji korak." - kazala je za Novi.ba Đana. 

NA VRIJEME PREPOZNATI SIMPTOME 

Đana ističe kako je veoma važno na vrijeme prepoznati simptome nekih promjena u ponašanju ljudi. 

"Suicid počinje kada ljudi misle da nemaju apsolutno nikakve druge šanse da se izvuku i da prestane ta patnja koju osjećaju. Zato je veoma bitno na vrijeme prepoznati simptome nekih promjena u ponašanju ljudi. Ako vidimo da se neko izoluje, da je depresivan, da ne spava, da je jednostavno prestao komunicirati sa ljudima i da apsolutno se povlači u sebe, onda definitivno treba podržati ljude da se obrate za stručnu pomoć." - pojašnjava Đana. 

Teška ekonomska situacija i uslovi za život jedan su od razloga zbog čega se ljudi odlučuju na samoubistva.

"Svima nam je najvažnije da zadovoljimo primarne potrebe, da imamo siguran dom, egzistencijalnu sigurnost obezbjeđenu. Danas u ovom društvu, ljudi se osjećaju nesigurno, mnogi nemaju zaposlenje, brinu za svoju egzistenciju i egzistenciju svoje djece. Ekonomske i društvene okolnosti nepovoljno onda djeluju na odnose u porodici. Porodica nam postaje disfunkcionalna, dolazi do teških poromećaja i partenerskih (bračnih) odnosa, ali i odnosa roditelja i djece. I onda ljudi više ne nelaze utjehu, niti podrušku u svom mikrosvijetu.Tako da, ustvari, čovjeku da bi bio sretan i funkcionalan neophodne su primarne potrebe, to su egzistencijalna sigurnost i doma, a zatim poslije i psihološke potrebe koje su vrlo važne, to je potreba da se ljudi osjećaju dobro, da osjećaju važno, da budu poštovani, da se nekako mogu pokazati u društvu i sve to ustvari može biti prevencija da ne dolazi do težih stanja. " -  kazala je Lončarica u razgovoru za Novi.ba. 

POTRAŽITI STRUČNU POMOĆ 

Na kraju razgovora  našu sagovornicu smo pitali da li se i na koji način suicid može spriječiti.

"Kada dođe do te krajnje tačke onda je defitintivno da osoba koja je sklona suicidu mora biti tretirana medicinski, prvenstveno psihijatrijskog pomoći, onda i psihološkoj, psihoterapeutskoj. Zaista je nekada nepohodna i upotreba medikamenata. Nepohodno je i razumijevanje od porodice za stanje u kojem se oboljeli član nalazi. Nekad ljudi kada osjećaju da nemaju razumijevanje od svoje porodice  i bližnjih, a osjećaju se loše onda se i njihovo stanje pogoršava. Najbolja prevencija je kontakt sa  sobom, u smislu da prepoznamo svoje potrebe i emocije, šta je ono šta želimo, šta je ono što nam smeta, da možemo na vrijeme djelovati, ali i komunikacija sa drugim ljudima, gdje ćemo otvoreno iskomunicirati ono što mi želimo, ali i gdje ćemo uvažiti potrebe drugih ljudi. Tako da, kontakt sa sobom i sa drugima predstavlja prevenciju." - zaključila je Đana Lončarica.