Ovo su posebni NASA-ini kotači za vožnju po Marsu (VIDEO)
NASA je predstavila superelastične kotače koje se mogu prilagoditi vanzemaljskim okruženjima poput tla na Marsu. Trebale bi zamijeniti pneumatske gume kakve su trenutno na vozilu Mars Curiosity Rover.
Musk jednom idejom želi kolonizirati Mars i u sat vremena biti bilo gdje na Zemlji.
Curiosity vozi po površini Marsa već pet godina. Trenutno istražuje dine na formaciji Murray i penje se na planinu Sharp kako bi mjerenjima istražio klimu u tom dijelu Marsa. Rutinska provjera Roverovih šest aluminijskih kotača otkrila je oštećenja na profilima jednog od njih.
U američkoj svemirskoj agenciji NASA-i osmislili su i izradili gume koje bi trebale bolje prijanjati na tlo Crvenog planeta i otpornije na oštećenja
Usprkos problemima s opremom, Curiosity i dalje šalje slike na Zemlju. U NASA-i prognoziraju kako bi iz sadašnjih kotača mogao izvući 40 posto više života. No, za iduće misije pripremaju nove gume, nadahnute lunarnim gumama za Apollo, a iza kojih stoje istraživački centar NASA Glenn i tvrtka Goodyear.
Te gume bez zraka koriste materijale koji pamte oblik i koji mogu izdržati visoku razinu opterećenja na dijelovima koji nose teret.
Trebale bi biti otpornije na bušenje i izobličenja, moći ponijeti više tereta te ujedno biti lakše od dosadašnjih, što u svijetu svemirskih putovanja nije zanemariva prednost, ali i omogućiti veće brzine kretanja.
Osim za vožnju po Marsu, ova bi tehnologija mogla primjenu pronaći u vozilima za sve terene, vojnim i građevinskim vozilima, automobilskim gumama, teškoj mehanizaciji, poljoprivrednim vozilima i zrakoplovima.
Neće biti uvrštena u narednu misiju koja će se zaputiti do Marsa, ali bi se u budućnosti mogla naći na vozilima s ljudskom posadom.
Na Marsu su trenutno u funkciji dva vozila: roveri Curiosity i Opportunity. Potonji je na Crvenom planetu još od 2004. godine.
Prva svemirska letjelica koja je sa Zemlje stigla na Mars bio je sovjetski Mars 2, koji je u površinu tog planeta udario 19. svibnja 1971. Sonda Mars 3, također iz programa M-71, uspjela je doći do površine Marsa i poslati signale nazad na Zemlju. No, oni su uskoro nestali.
Tokom 1973. lansirane su sonde Mars 6 i 7. Dva mjeseca nakon polijetanja sondom Mars 6 više nije bilo moguće upravljati, ali je nastavila samostalno funkcionirati još pet mjeseci po slijetanju, pa i slati podatke. Mars 7 je promašio Mars, piše Interesting Engineering.