Ona je proglašena za NAJSEKSI doktoricu na svijetu, a od njene ljepote može "da se umre"

Kada je pacijenti vide, puls sigurno skače. 

Marija Jelikić nova je senzacija koja stiže sa srpske strane Instagrama. 

U pitanju je beograđanka koja je po profesiji ljekar, ali sudeći po Instagramu ni bodybuilding joj nije stran. 

Njen profil primijetili su i strani mediji, poput tabloida "The Sun" koji ovih dana o njoj pišu same pohvale. 

 

U radnoj uniformi možda djeluje prosječno, ali ispod toga se krije isklesano tijelo od kojeg i pacijentima, ali i njenim pratiocima zastaje dah.

Marija ima impresivnih 26 hiljada pratilaca na Instagramu, a budući da i svjetski mediji ovih dana pišu o njoj, ta brojka će se sigurno uskoro značajno povećati.

Na svom Instagramu sebe opisuje kao ljubiteljku pasa i fitnesa, ali i kao lekarku koja trenutno radi kao šankerica.

Očigledno je da je više nego svestrana, a mnogi se pitaju zbog čega je digla ruke od ljekarske karijere. Marija, makar za sada, ne daje odgovor znatiželjnima, ali redovno postavlja fotografije iz teretane, pa je moguće da je riješila da promeijni profesiju kako bi mogla da više vremena posveti bodibildingu. 

 

 

PROČITAJTE JOŠ: 

'KOD MENE SE NE UMIRE': Doktorica izlječila hiljade ljudi od raka, a ovo je njena priča

 

Dr. Basara je trenutno direktor interne medicine na Malteser St. Franziskus bolnici u njemačkom gradu Flensburgu. Prije 17 godina je došla u Njemačku bez znanja njemačkog jezika, ali to joj nije bila prepreka da ga nauči i u isto vrijeme napravi uspješnu karijeru, postane docent, i kao prva doktorica iz jugoistočne Evrope koja nije rođena i školovana u Njemačkoj, postane profesor medicine

Pet godina je bila na čelu transplantacionog centra Univerzitetske klinike u Lajpcigu. Zahvaljujući njoj taj centar je po rezultatima liječenja leukemija i po broju realizovanih transplantacija bio na prvom mjestu u Evropi. Ova jaka žena crpi energiju iz ljubavi prema medicini, ljudima, radu i porodici. Za nju je najveća satisfakcija kada izliječi pacijenta i to smatra ličnim uspjehom, što joj daje novu energiju na putu uspjeha.

Među pacijentima koje je liječila dr. Basara, veliki broj ljudi je iz Srbije, Makedonije, Crne Gore, a srbijanska javnost ju je upoznala po uspješnom liječenju teško oboljelog od aplastične anemije Željka Mitrovića, vlasnika Pink televizije, kao i poznatog voditelja RTS, Dejana Dekija Pantelića, koga je izliječila od tumora na krajnicima.

Pantelić se, gostujući u emisiji Svijet zdravlja, koja je emitovana na RTS-u, prisjetio momenata sa liječenja u Njemačkoj i kada mu je bilo dosta teško stanje dr. Basara ga je ohrabrila ovim riječima: Dejane, kod mene ljudi neumiru.

Lista poznatih ličnosti koje je dr. Basara liječila se tu ne završava, jer neke poznate ličnosti ne žele da im se ime pominje u javnosti. Prije 13 godina je transplantacijom matičnih ćelija od nesrodnog donatora izliječila mladog pacijenta iz Srbije oboljelog od najtežeg oblika akutne limfoblasne leukemije, filadelfija pozitivne i to je prvi pacijent s Balkana izliječen od te bolesti.

Povodom dana državnosti Srbije odlikovana je zlatnom medaljom, a prošle godine Crna Gora joj je dodijelila državljanstvo za zasluge u liječenju njihovih pacijenata.

Ovo je intervju sa dr. Basarom, koji je izašao nedavno u makedonskom listu Večer.

Opišite nam vaš put od doktora u Srbiji do vrhunskog hematologa i onkologa u Njemačkoj?

– Put nije bio nimalo lak. Te prelomne 1997. imala sam 39 godina, skladan brak, dvoje divne djece i supruga koji me je uvijek u životu podržavao. Sa završenom medicinom, magistraturom, doktoratom i specijalizacijom u Beogradu radila sam kao načelnik funkcionalne dijagnostike na Institutu za hematologiju Kliničkog centra Srbije. Dok je direktor bio prof. dr Rolović sve je odisalo napretkom i znanjem i značili smo sve do 1994. nešto u Evropi. Njegovim odlaskom u penziju nastao je preokret za mene saznanjem da nova direktorka nije imala viziju napretka instituta, već je mislila samo na svoje lične interese.

U dogovoru sa suprugom odbijam dva poziva iz Pariza i prihvatam poziv prof. Fauzera iz Njemačke, odlazim prvo ja, a suprug se malo kasnije pridružio sa djecom. Tamo sam, prosto rečeno, ”bačena u vatru” u rad sa najtežim hematološkim bolesnicima i dodatno me postavlja za najodgovorniju osobu pred njemačkim zakonom o lijekovima u proizvodnji transplantata i krio-konzerviranju matičnih ćelija. Vrlo brzo postajem načelnik hematologije i onkologije.

Za sve to vrijeme učim njemački jezik koji u početku nisam znala (sporazumijevala sam se na engleskom i francuskom), učim za nostrifikaciju diplome, specijaliziram internu medicinu i hematologiju i onkologiju, pišem naučne radove, kao docent sa nostrifikovanom titulom doktora nauka držim vježbe i predavanja studentima u Majncu i držim vježbe njemačkim kolegama sa posla iz dijagnostike.

Na Univerzitetu u Majncu sam predložena za profesora medicine, a titulu dobijam po prelasku na Univerzitetsku kliniku u Lajpcigu, gdje sam pozvana da budem glavni načelnik hematologije i onkologije. Tamo sam vodila i transplantacioni centar matičnih ćelija kao i proizvodnju transplantata matičnih ćelija i njihovo krio-konzerviranje. Ubrzo izbijamo na prvo mjesto u Njemačkoj po broju i uspješnosti transplantiranja, a mene Evropsko društvo transplantatora postavlja za glavnog inspektora transplantacionih centara po Evropi. Vidjevši moje uspjehe na svim poljima hematologije i onkologije Malteški red Njemačke me poziva za direktora interne medicine u njihovoj bolnici u Flensburgu, što sam prije četiri godine i prihvatila.
 

Šta znači brza i dobra dijagnostika za uspjeh u liječenju bolesti?

– Sve! Dobra i brza dijagnostika određuje sudbinu bolesti, da li pacijent ima šanse da bude izliječen ili ne i zbog toga je izuzetno važna. Trenutno kod svih malignih bolesti je neophodna molekularna dijagnostika koja je u Njemačkoj gotova u roku od 48 sati. Takvu efikasnost nema nijedna zemlja u Evropi, čak ni Švedska koja se smatra jednom od zemalja sa najboljom zdravstvenom zaštitom u Evropi.

Koliki je procenat izliječenih pacijenata sa malignim bolestima u vašoj bolnici?

– Za ove četiri godine, koliko vodim onkologiju, hematologiju, pneumologiju, dijabetologiju i intezivnu medicinu u bolnici Malteser St. Franziskus Flensburg procenat izlječenja malignih bolesti je 90 odsto. Taj podatak se odnosi na praćenje bolesnika dvije godine poslije liječenja u bolnici jer kasnije nisu svi revnosni u kontrolama, tako da ne možemo da dalje vodimo evidenciju o njihovom zdravstvenom stanju.

Po kojim medicinskim protokolima liječite akutne leukemije, limfome i aplastične anemije i da li u liječenju matične ćelije daju dobre rezultate?

– Po najsavremenijim protokolima koji se primenjuju u svijetu. Transplantacija matičnih ćelija i dalje je jedina metoda sa kojom mogu da se izliječe gore navedene bolesti i pored velikog broja novih lekova koji su registrovani za neke od malignih bolesti.

Koliko ste transplantacija matičnih ćelija u vašoj uspješnoj karijeri realizovali?

– Blizu sam brojke od 1.900, ali to nije toliko bitno, već koliko sam uspješno transplantirala. Svetski rezultat od 86 odsto preživljavljanja dvije godine poslije transplantacije postigla sam u Lajpcigu, a nadmašila ga sigurno sa transplantacijama u Flensburgu, koji je trenutno 90 posto uspješnosti za tri godine od otvaranja transplantacionog centra.

Da li imate pacijente iz Makedonije i koliko njih je izliječeno ovom metodom?

– Sa zadovoljstvom mogu da kazem da od 17 godina koliko transplantiram u Njemačkoj, u posljednjih 10 godinauspešno liječim i transplantiram pacijente iz Makedonije. Transplantacijom matičnih ćelija sam izliječila do sada najmanje 20 pacijenata iz Makedonije.

Da li je transplantacija matičnih ćelija od nesrodnog donatora revolucionarno dostignuće u medicini i kod kojih malignih oboljenja daje dobre rezultate?

– Transplantacija matičnih ćelija od nesrodnog donatora se primenjuje u Njemačkoj preko 30 godina i činjenica da su rezultati isti kao i kod transplantacije od srodnog donatora (brat ili sestra) je veliki uspjeh, ali ne bih mogla da kažem da se radi o novom revolucionarnom dostignuću. Alogena transplantacija daje odlične rezultate kodakutnih leukemija, mijelodisplastičnih sindroma, limfoma i teških oblika anemija.

Da li su kvalitetan način života i preventiva dobar način zaštite od malignih bolesti?

– Kvalitetan način života, pod kojim se između ostalog podrazumijeva najmanje 30 minuta dnevno tjelesne aktivnosti u smislu šetnje, brzog hodanja, trčanja, uz mediteransku ishranu, puno povrća, redovnog korišćenja voća, ribe, bijelog mesa, bez pušenja i preteranog konzumiranja alkoholnih pića je najbolja preventiva i zaštita od malignih bolesti. Nažalost, to ipak nije dovoljno. Genetika, kao i izlaganje opasnim hemijskim materijama i zračenju igraju veoma važnu ulogu u nastajanju malignih bolesti. Zračenje osiromašenog uranijuma koji je korišćen prilikom bombardovanja Srbije 1999. godine je dokazano kao riziko faktor za nastajanje malignih bolesti.