OVA BILJKA DONOSI ZARADU OD 3000 EURA: Zahtjeva dosta rada, ali je zarada FANTASTIČNA!
Proizvodnja ljekovitog bilja u Srbiji sve je aktuelnija i zanimljiva proizvođačima, a ove godine, kako se saznaje iz raznih udruženja za proizvodnju ljekovitog bilja - vlada prava pomama za gajenjem bijelog sleza.
Uzgoj bijelog sljeza, aktuelan je, prije svega, zbog dobre zarade. Ova biljka je deficitarna na tržištu Srbije, pa nema problema sa plasmanom. Malo je proizvođača koji ga mogu gajiti na velikim površinama, jer iako mu je cijena odlična - ove godine se kretala oko 850 dinara za kilogram, problem je veliki posao i ručni rad, piše Agroklub.
"Ni kod jedne biljne kulture, odnosno ljekovitog bilja, nema više rada, ali nema više ni zarade. U prozvodnji nema mnogo posla, tu je zastupljen uglavnom mašinski rad, ali kad dođe do finalne pripreme i ljuštenja, tu ima ručnog rada, jer ne postoji mašina koja bi mogla mašinski da ga oljušti", kaže Zoran Tomić, jedan od velikih proizvođača tog ljekovitog bilja iz Bavaništa.
On preporučuje da se bijeli slez gaji porodično, na gazdinstvima, koja ne raspolažu velikim površinama. Dovoljno je pola hektara do hektar. Otkupljuju ga firme koje se bave otkupom ljekovitog bilja, pakovanjem, daljom distribucijom, prodajom, kao što su brojne radnje zdrave hrane.
Kamilice možete da uberete i do tri i po tone, dok bijelog sljeza jedan radnik može da uradi dnevno četiri do pet kilograma suhe kocke.
Beli sljez se proizvodi na dva načina: generatitivno i vegetativno. Generativno je razmnožavanje putem sjemena, a vegetativno putem korena, odnosno dijeljenjem korena. Ukoliko se opredijelite za vegetativnu proizvodnju, onda se materijalu koji se izvadi na jesen, odsjecaju glave. Te glave se dele na dva tri ili četiri dijela, u zavisnosti od veličine ili potencijala same biljke.
"Generativni put je preko proizvodnje rasada. Vi možete u junu da posijete sjeme bijelog sljeza u hladnim lejama i do oktobra taj rasad stigne. On se zatim vadi i stavlja na određeno mjesto na plantaži, gde će biti narednih godinu dana do sljedećeg oktobra kada se vadi i kada opet postoji mogućnost za ponavljanje ciklusa", objašnjava Tomić i dodaje da se bijeli sljez ponekad mora zaštiti od zelenog buvača koji napada njegov list.
Kockice za čaj
Korjen koji je izvađen pere se u mašini za pranje, a onda se ide na čišćenje malih repića, a to se sve radi ručno. Sitne žilice sa korjena bi morale da se odstrane, kako bi se pristupilo sto lakšem ljuštenju epitela na korjenu.
"Kada se sve to završi, dolazi do paranja tog oljuštenog korena u šipke, koje su širine otprilike jedan puta jedan centimetar. Sve se to radi ručno, para se nožem, a postoji i alat kojim se sjeku kocke bijelog sljeza, te tako one konačno budu dimenzija jedan kubni centimetar. To se zatim suši i dolazi do proizvodnje suhe kocke koja se koristi za čajeve", objašnjava Zoran cijeli proces proizvodnje.
Zahtjeva mnogo ručnog rada, ali se isplati
On je sve učinio da sebi olakša, te je čak napravio priručne mašine i alatke, koje mu mogu olakšati cijeli posao. "Kad ispitujete neki posao on vam sam pokaže kako treba da radite. Nešto malo čujete, pročitate na internetu a i sami vidite, dođete do zaključka", priča Tomić.
Ova porodica bavi se proizvodnjom bilja više decenija. Gaje na nekih 20 hektara kamilicu, nanu, žalfiju, a sad su krenuli sa smiljem. Gaje još lavandu, ehinaceu, piskavicu, crni kim. "Bavanište se od 1963. godine bavi ovom proizvodnjom. Ljekovito bilje u Bavanište je prvi doneo Stevan Brdarski, on je bio jedan od poznatijih fitoterapeuta u Banatu, a to je bio moj ujak", kaže Zoran.
3.000 eura zarade od bijelog sljeza
Milan Nikolić iz Ostojićeva takođe se bavi ovom proizvodnjom, a donosi i računicu: "Može oko 4.000 eura po jutru da se zaradi. Ali imate tu troškove. Ostane vam čisto oko 3.000 eura ako sami radite i ne koristite pomoć radnika. Što se tiče mene, ja imam svoje sjeme, pa tu nemam trošak. Inače, ni sjeme nije skupo, košta oko 6.000 dinara/kilogram". Za jutro sljeza potrebno je dva kilograma semena. Sije se na razmak od 50 centimetara
Za bijeli sljez je važno da zemljište bude rastresito - najbolje glina ili peskovito zemljiste. Sjeme bi trebalo da se seje plitko, tri do četiri centimetra, kako bi dobilo vlagu. Najbolje vrijeme je krajem marta. Potrebno je okopavati, u zavisnosti od trave.
U zavisnosti od toga gdje se finalni proizvod plasira zavisi i njegova zaštita. Ako se bijeli sljez gaji u konvencionalnom sistemu, onda se koriste standardni insekticidi, koji se koriste i za krompir. Međutim, isprska se najviše do dva puta.
Milan kaže da se sadnjom sjemena - više dobija: "Sjeme se sadi gušće pa je i rod gušći. Dobar sljez i dobar rod bi bio da dobijete 300 do 400 grama belog sleza po jednoj biljci, odnosno 1.000 kilograma po hektaru".
(Kurir.rs)