U obnovi poplavljenog Maglaja zabilježene brojne malverzacije
Načelnik Maglaja Mirsad Mahmutagić je rekao da je teško dati tačnu procjenu koliko se općina oporavila te da je u periodu nakon katastrofalnih poplava i klizišta bilo projekata i za pomoć privrednom sektoru, “ali očigledno kriteriji nisu bili ti koji bi rezultirali pomoći onim koji su oštećeni”.
Naime, Mahmutagić je dužnost preuzeo u novembru prošle godine, a kako je istakao za naš portal, u prethodnom periodu pomoć su dobijali oni koji nisu pretrpjeli štete već su se svrstali u poplavljena područja, dok konkretnu pomoć nisu dobili stvarno stradali.
“Moram reći da je bilo nesnalaženja i u Maglaju, slučajno ili namjerno neka sude građani, zajedno sa višim nivoima i sa Fondom za poplavljene. Čudnim linijama su objekti proglašavani totalno oštećenim i vlasnici su dobijali po cca 35.000 KM i dan-danas žive u svojim objektima a novac su uzeli. Ima čak i slučajeva da se totalno oštečen objekat prodao i da se ‘saselilo’ u centar grada zahvaljujući takvom načinu rada tadašnje vlasti. Nadam se da će to jednog dana neko sankcionisati. Neka država vodi računa o takvim potezima, red bi bio napraviti konkretnu analizu”, naveo je Mahmutagić.
“Javne ustanove su kvalitetno sanirane, pa pojedine i modernizovane. Dobar dio stambenih objekata je dobio pomoć kod sanacije. Najveći dio tih objekata su sanirale međunarodne institucije, od vlada do humanitarnih organizacija. Međutim, postoji još znatan broj stambenih objekata koji nisu sanirani nakon poplave i klizišta, iako je prošlo više od tri godine. Nadam se da ćemo u narednom periodu kroz projekte međunarodnih institucija, ali i Vlade FBiH riješiti i ovaj problem. Međutim, ostaje problem još uvijek velikih šteta na infrastrukturnim objektima za čiju sanaciju zaista moramo imati pomoć izvan općine”, kazao je Mahmutagić.
Problemi u Maglaju, kako je dodao, mogu se svrstati u dvije grupe.
“Prva je grupa nezadovoljnih građana kojima tokom sanacije posao nije urađen u skladu sa ugovorima i tehničkim preporukama ili nisu nikako imali pomoći, tako da još uvijek imaju iste probleme. Tako stalno imam građana koji se žale na kvalitet sanacije. Drugi problem je što je već prošlo više od tri godine i što nismo sve sanirali, a sve je manji interes za naše probleme. Ovdje govorim i o infrastrukturnijm projektima”, rekao je Mahmutagić.
Posebno je istakao da se pored problema sa kojima se susreće općina, trenutno radi na pojedinim infrastrukturnim projektima kao što je unapređenje poslovne zone Misurići, saniranje sjevernog ulaza u grad, saniranje kritičnih tačaka na području općine itd.
“Sada, sa ove vremenske distance, nakon nepunu godinu dana, mogu reći da sam zadovoljan. Naravno uvijek može i više i bolje, ali zasad sam zadovoljan.
Zaista moram ponoviti da nisam zatekao niti jedan spreman projekat niti u formi dokumentacije za apliciranje projekata. Ako napravite analizu dosadašnje vlasti, sastav Kantonalne vlade, vidjet ćete da nepostojanje nijednog projekta pripremljenog za 2017. godinu ukazuje na to da je nešto škripalo između vlasti u Maglaju i viših nivoa. Treba napomenuti da ima i onih koji misle da je Budžet vreća bez dna i da je dovoljno samo reći ja sam taj, tu sam najbolji, daj mi novac. Spreman sam ja da primim i kritike takvih ali sam u potpunosti spreman da primim u ekipu ili radni tim svakog onog ko hoće napredak našoj općini u bilo kojem pogledu. Ponavljam spreman sam raditi 20 sati kako bismo što više uradili na lokalnom nivou”, kazao je Mahmutagić.
Za privlačenje investitora u BiH, kako je istakao Mahmutagić, najveća kočnica su viši nivoi vlasti
“Umjesto da budu generatori razvoja preovladavaju lični interesi, jaransko stranačke veze i slično. Ipak se dio toga može završiti i na lokalnom nivou. Lokalni nivo mora otvoriti vrata i domaćim i stranim investitorima. Ne treba biti pametan pa reći da i susretljivost prema domačim investitorima zavisi od pripadnosti političkim partijama. Zar to nije porazno. Trudim se i trudit ću se da svaki potencijalni investitor bude maksimalno prihvaćen da osjeti da investiranje u Maglaju ne nosi nesigurnost. Rezultat takvog odnosu su i dvije inostrane firme registrovane u Maglaju u poslednjih par mjeseci a prije toga poslednja takva firma je otvorena prije više od pet godina”, naglasio je Mahmutagić.
Na kraju razgovora za naš portal Mahmutagić se osvrnuo i na trend iseljavanja stanovništva iz BiH.
“Generalna apatija, beznađe, nepovjerenje u državu, laži više od 25 godina nisu mimoišle niti Maglaj. I ovdje mladi ljudi sanjaju ali i realizuju odlazak u inostranstvo. Ne čudi me to ako te neko već laže tolike godine. Zaista imam i cilj i namjeru da pokušam stvoriti uslove da Maglaj barem bude na dnu ljestvice.
Kako zadržati ljude? Da me čitaoci pogrešno ne razumiju ali to je najmanje do općinskih vlasti. Generalnu nesigurnost stvaraju viši nivoi vlasti. Urušavanje privrede, ometanje stranih investitora je rezultat viših nivoa vlasti bez obzira ko je na vlasti. Ja ću svoju obavezu zadržavanja mladih pokušati realizovati kroz stvaranje uslova za otvaranje novih radnih mjesta i privlačenje stranih investitora”, zaključio je Mahmutagić.