Austriji od novembra treba 30.000 ljudi: OVO SU USLOVI, POSLOVI I PLATE KOJI SE NUDE!

Ljudi sa Balkana u sve većem broju odlaze u zemlje njemačkog govornog područja

Radna snaga sa Jadrana seli se u Alpe. Turistička sezona je pri kraju, a kuhare, konobare, spremačice Austrijanci već traže da bi ih zaposlili na skijalištima. Potrebno im je, procjenjuje se, oko 30.000 ljudi.

– Potražnja za radnicima ovih profila jako je velika. Raspisani su konkursi za profesionalce – kvalifikovane kuhare, fizioterapeute, masere, kozmetičarke, a što se tiče konobara i spremačica, tu dokazi o stručnoj spremi nemaju presudnu ulogu, ali svakako treba barem poznavati njemački jezik – kaže Aleksandara Bertelt iz kompanije “Euro Career” iz Pule, preko koje će radnici i ove godine trbuhom za kruhom u planine, pišu hrvatski mediji.

– Najviše je potražnje za radnom snagom u Salcburgu, Tirolu i Forarlbergu, a manje u Koruškoj ili južnom dijelu Štajerske, gdje gosti dolaze zbog jezera, a ne radi skijanja pa se tamo glavna turistička sezona odvija ljeti. Interesantno je da se potreba za radnicima u turizmu u Austriji zimi i ljeti izjednačila, što je trend posljednjih godina. Radi se šest dana u nedjelji, 54 sata, a slobodan dan poslodavci daju radnicima po dogovoru – kaže ona.

Visina plata zavisi od mnogo stvari: od iskustva radnika i kategoriji objekta, jer nije isto je li u pitanju luksuzni hotel ili smještaj s tri zvjezdice, i na kraju – najvažnije je o kojoj se poziciji i nivou odgovornosti radi – pomoćnom kuharu ili nekom tko je jedan od glavnih ili njegovih zamjenika u kuhinji.

Ipak, neki je prosjek od 1.600 eura do 2.000 eura, s tim da su radnicima osigurani hrana i smještaj, a njihov angažman traje šest mjeseci - od prvog novembra do kraja aprila – kaže Bertelt.

Poznavanje njemačkog jezika do nivoa B1 važno je za one koji više komuniciraju s gostima – na primjer, za konobare – drugi kandidati mogu govoriti jezik do mjere da im je to dovoljno da se snađu u komunikaciji.

– Konobari mogu jako dobro zaraditi i od bakšiša. U principu, ljudi odu gore šest mjeseci, dobro zarade, a malo potroše jer su im hrana i smještaj osigurani, a kako rade šest dana nedjeljno, zapravo nemaju ni vremena potrošiti ono što su dobili. Mnogi to iskoriste da nauče ili unaprijede znanje jezika i steknu dodatna znanja, vještine, što će im poslužiti u traženju nekog boljeg posla – kaže Bertelt.

BALKANCI HRLE I U NEMAČKU

Njemačka bilježi priliv sve većeg broja izbjeglica sa Zapadnog Balkana. Samo u prvih osam mjeseci ove godine Savezna agencija za rad izdala je 63.000 radne dozvole ljudima iz ovog regiona, 70 posto više nego u istom periodu prethodne godine.