BOJA KOSE OTKRIVA ZDRAVLJE: Što muči plavuše, a što brinete

Boja kose genetska je značajka koju smo preuzeli od roditelja, a osim toga ona može biti pravi barometar našeg zdravlja.

Dugogodišnja znanstvena istraživanja pokazala su kod žena veliku povezanost prirodne boje kose i rizika za obolijevanje od pojedinih bolesti. Razlog tome je što isti geni koji stvaraju pigment u kosi istovremeno reguliraju i ostale procese koji se odigravaju u tijelu. No boja kose se mijenja tijekom života, piše 24sata.

Crvena kosa

Žene koje imaju prirodno crvenu kosu su osjetljivije na bol, tako da im se prije svake posjete zubaru preporučuje popiti neku od tableta protiv bolova. Da situacija bude kompliciranija, crvenokose žene su istovremeno otpornije na lokalnu anesteziju koja se da bi bila djelotvorna mora povećati za 20 posto.

Istraživanja su također pokazala kako crvena boja kose kod žena ide zajedno i s povećanim rizikom za oboljenje od Parkinsonove bolesti. Na ljestvici rizičnosti od te bolest na najnižem mjestu su crnokose žene, pa nakon njih brinete i blondine.

 Crvenokosi su i češće zabrinuti, jer geni koji daju boju kosi utječu i na to kako organizam upravlja stresom. Među ljudima postoji mišljenje da su crvenokose žene najstrastvenije u ljubavi. No za to nema genetskih potvrda.  

Plava kosa

Plavuše po svojoj genetskoj strukturi stvaraju manje stanica melanina, što utječe na slabiju pigmentiranost kose i kože. Zbog toga su izuzetno osjetljive na sunčeve zrake i više od svih ostalih žena podliježu opasnosti od raka kože. Tako bi se na njihovu tanjuru trebali naći cvjetača, špinat i mahune, odnosno šalica zelenog povrća svaki dan. Sunčeve UV zrake su kod plavuša vrlo opasne i za njihove oči jer izazivaju čitav niz deformacija.

Unatoč svemu geni su plavuše obdarili najkvalitetnijom kosom koja je savršeno mekana i sjajna. 

Smeđa kosa

Brinete obično imaju deblje vlasi nego plavuše i crvenokose, ali je njihov broj znatno manji. Stoga su one osobito pogođene ispadanjem kose uzrokovanim hormonalnim promjenama i manjkom željeza. Brinete su najsklonije stvoriti ovisnost o nikotinu. Prema znanstvenim istraživanjima, melanin koji daje tamniju boju kose povezan je i s povećanim metabolizmom nikotina u jetri, što za posljedicu ima duže ostajanje nikotina u organizmu.

 Kako brinete imaju više melanina u koži, on usporava rad jetre te je njoj potrebno više vremena da bi iz organizma izbacila štetne tvari.

Ljudi sa smeđom kosom najrjeđe obolijevaju od melanoma. Izgleda da su brinete najviše izložene i gubitku kose. No brinete se mogu utješiti jer istraživanja pokazuju kako pri stvaranju trajnih veza muškarci preferiraju tu boju kose jer smeđokose smatraju pouzdanijima.

Crna kosa

Najmanji broj žena su prirodne crnke, one su rjeđe čak i od crvenokosih žena. Jedan od zdravstvenih problema koji se veže za ovu boju kose su neuravnoteženi spolni hormoni, koji mogu rezultirati poremećajem u radu jajnika, endometriozom, polipima u maternici ili preuranjenim klimakterijem.

Pedantni znanstvenici došli su do spoznaje o većoj izloženosti crnokosih žena određenim oboljenjima raka, posebice ne-Hodgkinovog limfoma.

S druge strane, crnokose žene iskazuju veliku samostalnost i sposobnost snalaženja u kriznim situacijama. Kada im se dogodi nešto neugodno, one vrlo brzo prevladavaju stres i bol. 

Sijeda kosa

Tijekom vremena kosa polako postaje sve više sijeda, no to ne mijenja genetsku strukturu. Geni koji su žene učinili crvenokosima, blondinama, brinetama i crnkama su uvijek prisutni i vrše utjecaj na ostale dijelove organizma. Jedino na što treba obratiti pažnju je ukoliko kosa počne izuzetno brzo ili rano sijediti. U tom slučaju to može biti znak nekih drugih zdravstvenih problema, pa je potrebno posavjetovati se sa svojim liječnikom.