MIT ILI ISTINA: Da li nam je propuh zaista neprijatelj?

Iako se na prvi pogled čini da samo Balkanci vjeruju u moć propuha, istina nije baš jednostavna. Kineska medicina od pamtivijeka smatra da propuh može biti uzrok brojnih bolesti.

U narodu se posebno uvriježio veliki broj izreka povezanih s propuhom, skoro toliko da se počnete pitati nije li u pitanju pošast gora od kuge: od one da stajanje na propuhu donosi prehladu, preko one koja predskazuje upalu uha, upalu pluća, upalu zuba i zubobolju, do ukočenja u leđima ili vratu, pa sve do – smrti.

U pojedinim medicinskim udžbenicima iz infektologije u poglavlju prehlade stoji da "I pored uobičajenog vjerovanja i zapažanja, nema sigurnih dokaza da su hladnoća, propuh, umor, neispavanost i slična stanja povezani s učestalošću prehlade”, dok se u brojnim tekstovima o uzrocima upale uha navodi kako ona nije povezana s pothlađivanjem ušiju, propuhom i slično te da nošenje kape i kada ona nije potrebna neće smanjiti učestalost upala.

Otorinolaringolozi probleme s ušima povezuju, prije svega, sa stanjem sluznice nosa, pa ipak – činjenica je da propuh može uzrokovati svojevrsan šok imunom sistemu, zbog čega je organizam izloženiji razvoju raznih infekcija.

Ukratko, može se reći da vjerovanje da smrad ne ubija, ali propuh može ipak nije bez osnova i treba ga pripisati činjenici da ljudi nekada nisu često odlazili doktoru, nego su vjerovanje stekli na osnovu iskustva, odnosno činjenice da se nakon propuha, zbog oslabjelog imuniteta, mogu češće pojaviti neke bolesti.

Slično se odnosi na sve one izreke u kojima bolest možemo povezati s time da se osoba preznojila, pa bila na propuhu, kao i za onu da će se, onaj ko se “naveče napije hladne vode iz frižidera, ujutro ustati s upalom grla”. Najčešći izazivači angine su bakterije, zatim virusi i gljivice, ali hladna voda kao šok za sluznicu grla može pridonijeti da ono postane pogodnije za naseljavanje bakterija ili virusa.

Tradicionalna kineska medicina vjeruje da je previše propuha ili vjetra jedan od glavnih uzročnika brojnih bolesti.
Smatraju ga i vodećim zlom Qi (energija) od šest zala bolesti (vjetar, hladnoća, vrućina, vlaga, suša i vrućina). Ostalih pet zala Qi priključuju se vjetru i napadaju ljudsko tijelo, poput hladnog vjetra, toplog vjetra, vlažnog vjetra. Propuh se odnosi na vjetar između prozora, vrata, dvije zgrade, dva zida ili objekata.

“Što je zgrada viša, to je i vjetar jači, a što je vjetar tanji, to je i oštriji”, piše doktor kineske medicine Angela Tian Zhu.

Propuh je opasan, smatraju Kinezi, jer je oštriji od običnog vjetra. Može prodrijeti u našu kožu, organe i tijelo, posebno ako smo bolesni i oslabljenog imuniteta.

“Djeca i stariji su najpodložniji njegovom uticaju. Propuh će uvijek napasti slabiji dio tijela, ostati tamo i napraviti štetu”, dodaje Zhu.

Opisala je i kako propuh utiče na pojedine dijelove tijela:

Ako udara u zglobove, ljudi će osjećati bol u njima, što će rezultirati artritisom, ako je vjetar hladan ili vruć te udara u glavu (ili ljudi izađu van mokre kose) to može dovesti do glavobolje, bolova u uhu, zubima ili u grlu.
Ako hladan ili vruć vjetar udara u pluća i grudni koš, to će rezultirati kašljem, upaljenim grlom ili prehladom. Ako hladan ili vruć vjetar napadne vrat ili struk, to će rezultirati boli u vratu ili donjem dijelu leđa. Ovi se slučajevi često događaju u vožnji i prilikom spavanja.

Doktor kineske medicine Angela Tian Zhu ističe da izloženost propuhu može rezultovati upalama i bolovima u uhu kod djece.

Povećat će i rizik od prehlade, kašlja, astme ili bronihitisa, glavobolje. Bebama i maloj djeci ne savjetuje izlazak van ako je vjetar jak.

Djecu vjetar i propuh čini nemirnima i umornima, dodaje.

Kaže da je važno izbjegavati propuh gdje god se nalazili, ali ako ste izloženi njemu zaštitite zglobove i struk.

“Posebno bi to trebale žene raditi jer njima to utiče na menstruaciju i mogu teže ostati trudne. Važno je uvijek držati vrat toplim jer je on prozor tijela i lahko uhvati propuh”, kaže Angela Zhu.

Ponekad strahovi od njihovog lošeg uticaja mogu prerasti i u fobiju.

Ona se zove ankraofobija ili anemofobija, a podrazumijeva ekstreman strah od vjetra ili propuha.

Od propuha ne zaziru samo Balkanci, već i šira Evropa. Nijemci, Austrijanci, Italijani, Rumuni i Poljaci takođe ne podnose propuh i bježe od njega kad god mogu.

Zatvaraju prozore u podzemnim željeznicama, ne dopuštaju u restoranima otvaranje prozora s više strana svijeta i radije će se znojiti nego biti na propuhu.

Čini se da je ovo narodno vjerovanje ipak imalo podlogu u iskustvima starijih. Iako istraživanja pokazuju da prehlade uglavnom uzrokuju virusi, problem je upravo u tome što su one najčešće zimi, po niskim temperaturama na kojima virusi opstaju. Hladan vjetar ili propuh to može samo pogoršati.

Izloženost bilo kojeg dijela tijela propuhu uticaće na grčenje mišića na tom dijelu, a ovisno o vašem zdravstvenom stanju, tako ćete i reagovati.

Kod nekih će tako propuh ili šetnja po jakom vjetru donijeti glavobolju i biće im lakše ako nose kapu, dok će druge uhvatiti bol u zglobovima.