OVA HRANA VAS MOŽE UBITI: 16 smrtonosnih namirnica koje svakodnevno jedete

Neke ili većina ovih namirnica se vjerovatno nalaze u vašoj kuhinji i u svakodnevnoj su upotrebi. Nesvjesnost o sopstvenom zdravlju i zdravlju najmilijih često može dovesti do katastrofalnih posljedica. Prečesto ne razmišljamo o tome šta činimo našem organizmu unosom određenih namirnica, jer nam se one čine bezazlene.

Ne morate se odreći svih ovih namirnica, ali obratite pažnju na količinu koju unosite u vaš organizam, ali i na način pripreme.. 

Za vas smo pripremili listu od 16 namirnica koje ozbiljno mogu naštetiti vašem zdravlju...

HOT DOG

Hot dog je popularan toliko da je postao prepoznatljiv u svim razvijenim zemljama svijeta. Možemo ih vidjeti svugdje- hot dog štandovi, školske kafeterije kao i u  fast food-u. Na stadionima, prodavači hodaju okolo i prodaju ih. Sve ovo govori koliko su ljudi ludi za hot dogovima.

Obično se prave od svinjećeg ili goveđeg mesa i masti, ali se koristi i piletina i puretina. Nisu potrebni dodatni začini jer već sadrže arome soli, češnjaka i paprike. Naravno, ovo nisu jedini sastojci koji se koriste za pravljenje hot doga. Kao i sve mesne prerađevine, hot dog sadrži konzervanse koji produžuju njihov rok trajanja. Natrijum eritorbat i natrijum nitrat su dva najzastupljenija konzervansa koja se koriste za produžetak roka trajanja, a studije su dokazale da su ovi dodaci povezani sa nekim zdravstvenim problemima.

Istraživanje američkog instituta za istraživanje kancera pokazalo je da, ukoliko jedemo jedan hot dog svaki dan povećamo rizik za kancer za 20 posto.  Također, hot dog izaziva gušenje kod djece. Njihov oblik, veličina i sastojci čine ih smrtonosnim za djecu. Ukoliko se zaglavi u dušniku, teško ga je odstraniti, što može uzrokovati gušenje i na kraju smrt.

 

GAZIRANA PIĆA

Gazirano piće je uglavnom mješavina kisele vode, aroma i zaslađivača. Šećer, voćni sok, kukuruzni sirup ili kombinacija svih navedenih se koristi za zaslađivanje ovog pića. Kofein i umjetne boje se također dodaju u sokove, kao i zastrašujući konzervansi, mada to nije jedini razlog za zabrinutost. Kombinacija konzervansa i zaslađivača čine gazirano piće još više smrtonosnim.  Sve ovo predstavlja zdravstvenu zabrinutost koja pogoduje velikom broju smrtonosnih oboljenja. Dnevna konzumacija gaziranih pića dovodi do debljanja, što kasnije može preći u pretilost. Pretilost je zdravstveni problem koji se mora tretirati veoma ozbiljno iz razloga što je povezan sa oboljenjima koji uništavaju živote miliona ljudi, a neki od njih su dijabetes, hipertenzija i srčani problemi.

 

ŽITARICE

Uvjereni smo da su žitarice zdrave, što u određenoj mjeri i jesu. Neka istraživanja dokazala su da žitarice pomažu sa gubljenjem težine, ali i održavanjem tjelesne težine. Ono što većina ljudi ne zna, jeste da je većina žitarica koja je dostupna u trgovinama prepuna hranjivih tvari, a znamo da je prekomjerno konzumiranje bilo čega loše za naš organizam.

Proizvođači hrane koriste zastarjela pravila za označavanje prehrambenih artikala, prenijela je radna skupina za okoliš, organizacija za zdravstveno istraživanje, sa sjedištem u Washingtonu. 

Djeca konzumiraju nezdrave količine vitamina A, niacina i cinka putem žitarica. Ove hranjive tvari dostupne su u količinama koje su potrebne odrasloj osobi, s tim da te količine nekada prelaze i granicu korištenja za odrasle, prenosi se u  izvještaju.

Prekomjerno uzimanje vitamina A povezuje se sa oštećenjem jetre, abnormalnostima skeleta i gubitkom kose. Previše cinka u našem imunom sistemu sprječava apsorpciju bakra, minerala koji je neophodan za proizvodnju crvenih i bijelih krvnih zrnaca. S toga, prekomjeran unos cinka  može narušiti imuni sistem, odnosno odbranu protiv smrtonosnih oboljenja.

KAFA

Ne možemo početi dan bolje. Kafa je jedan od omiljenih pića za doručak. Za neke, to je više od tople šolje kofeina s kojim počinju jutro,a za druge je to neizostavan dio njihovih života. Kafa pruža nekoliko benefita za naše zdravlje. Ukoliko je pripremljena kvalitetna kafa, ona je dovoljan izvor antidioksida koji pomažu u mršanju i sprječavanju starenja. Svježa, organska, visoko kvalitetna kafa može unaprijediti mentalnu osviještenost. Fresh, organic, high-quality ground coffee has been shown to improve mental alertness.

Ovisnici ovog pića imaju smanjen rizik od oboljena kao što je Parkinsonova bolest.  Međutim, dugotrajna konzumacija kafe se povezuje sa povećenim rizikom za osteoporozu, povećanim nivoom holesterola i srčanim problemima. 

Jedna od opasnosti koju uključuje kafa jeste to da ona sadrži akrilamid, koji uzrokuje rak, a formira se kada se zrnca kafe prže na visokoj temperaturi. Sve što je kafa tamnija, veći je sadržaj akrilamida. 

Ispijanje kafe više puta na dan se povezuje sa povećanim nivoom stresa. Kofein koji se nalazi u kafi stimuliše oslobađanje kortizola, adrenalina i noradrenalina- hormona odgovornih za stres.  Isto tako, kofein ometa metabolizam neurotransmitera koji utječu na naše raspoloženje i toleranciju stresa. Stres koji je uzrokovan ovisnim pijenjem kafe je nezdrav i opasan. Povećava rizik za srčane probleme, astmu i druge bolesti uzrokovane stresnim uslovima.

 

PRŽENA HRANA

Prženo meso, čips ili pržena hrana općenito je najsmrtonosnija hrana koju jedete svaki dan. Ono što proces prženja hrane čini nezdravim jeste što se dodaje dodatna mast i kalorija na ukupnu vrijednost. Pržena hrana se obično posluživa u restoranima, lancima brze hrane, ali i kući. Ova hrana sadrži masti i zasićene masti, te može sadržavati previše kalorija u velikim porcijama. Pržena hrana uzrokuje debljanje, pretilost i visok nivo holesterola. Nastavite li je koristiti u svojoj ishrani možete razviti plakove u svojim arterijama koji vode ka srčanom i moždanom udaru. Pržena hrana također povećava nivo holesterola, što također dovodi do srčanih problema.

Istraživanje iz 2013. godine objavljeno u Ishrana, metabolizam i kardiovaskularna oboljenja pokazalo je da konzumiranje pržene hrane više od 4 puta sedmično povećava rizik za pretilost u poređenju sa onima koji je konzumiraju 2 puta ili manje sedmično. Tu je i povećana šansa za razvijanje dijabetesa koji dolazi sa konzumacijom pržene hrane.

Istraživanje iz 2013. godine potvrdilo je  da jedenje pržene hrane čak i jednom sedmično povećava rizik za rak prostate kod muškaraca.

 

ČIPS

Ko ne voli čips? Hrskav je, ukusan i možemo ga naći u različitim ukusima. Ono što još trebamo znati jeste da svaka kesica čipsa sadrži kalorije, masnoće i nezdrave količine soli. Kombinacija svega navedenog je toliko loša po vaše zdravlje da možete umrijeti zbog toga! 

Čips sadrži visoke količine masnoće i kalorija, dva sastojka koja su uzrok debljanja i pretilosti. Jedna porcija, odnosno 15 do 20 komada čipsa sadrži 154 kalorije i 10 grama masti.

Istraživanja su pronašla vezu između debljanja i konzumiranja čipsa, a čips je dosta jači u odnosu na druge faktore koji uzrokuju debljanje, kao što su pića sa visokom koncentracijom šećera i neke vrste mesdnih prerađevina. Osim pretilosti, stalno konzumiranje čipsa također dovodi do povećane razine holesterola, zbog količine trans-masti, najsmrtonosnijeg tipa koji je poznat ljudima. Pojesti jedan čips svaki dan jednako je kao da popijemo 5 litara ulja svake godine. 

 

KEKS

Oreos, Chip’s Ahoy, Keebler, Girl Scout keksi i keksi s maslacem… lista je duga. Ovim poslasticama je veoma teško odoljeti. Jedan od glavnih sastojaka je i biljno ulje. Vjerovatno mislite “biljno ulje? , pa to je odlično! “, ali ipak biljna ulja nisu tako dobra. Ovo je jedan od onih rijetkih slučajeva kada proizvodi od povrća nisu zdravi za konzumiranje.

Djelimično hidrogenizovano biljno ulje, poput palminog ulja i  palminih košpica sadrže trans-masti kao i zasićene masti. Mnoga istraživanja povezala su trans-masti sa visokim rizikom za srčani udar. Druga istraživanja kažu da to također uzrokuje rizik za pretilost i dijabetes, dva velika oboljenja koja uzrokuju smrt. Palmino ulje je jedan od najčešćih sastojaka koji se koristi za pravljenje ovih poslastica. Masnoće nisu jedini nezdravi sastojak keksa; šećer kao i kalorije su sastavni dio svakog keksa i kao i svaka hrana sa povećanim količinama šećera i kalorija uzrokovat će debljanje samo od nekoliko pakovanja keksa. Samo jedan Oreo keks sadrži 180 kalorija i 18 grama šećera plus 9 grama masti i 5 grama zasićenih masti.

PALAČINKE

Palačinke su uvijek dobar način da nahranimo naš stomak, pogotovo rano ujutro kada je dug dan ispred nas. Palačinke sadrže velik udio vitamina i minerala, pa tako jedna porcija sadrži 18 posto dnevnog usa kalcija, 20 posto fosfora i 12 posto riboflavina i joda. Također, dobivamo pristojne količine vitamina B6, B12, C, tiamina i minerala koji uključuju bakar, željezo, magnezij i cink.

Odličan su izvor ugljikohidrata i proteina i bez prekomjernog korištenja ovih makronutrijenata. Međutim zbog udjela masti, šećera i natrija klasificirane su kao nezdrav doručak, pogotovo ukoliko jedeš više od jedne porcije. Jedna porcija ovog doručka sadrži 8,8 grama masti, a unos više od 15 grama zasićenih masti nije preporučljivo,a posebno ukoliko na sve to dodamo i maslac za pojačanje ukusa. Kombinacija zasićenih masti, šećera i soli u palačinkama povećavaju rizik za srčane probleme, visoki krvni tlak i mnogo drugih oboljenja.

JOGURT

Da, jogurt je odličan način da uključimo kalcij u našu ishranu kako bi zaštitili naš organizam od osteoporoze. Također, jogurt ima pristojne količine proteina koji poboljšavaju oporovak mišića, kao i ‘dobru bakteriju’ ili probiotike koji poboljšavaju probavu i apsorpciju hranjivih tvari. Naravno, jogurt sadrži nisku količinu kalorija i ne donosi rizik debljanja i pretilosti. 

Međutim, većina jogurta koji su dostupni u trgovinama imaju i visokofruktozni kukuruzni sirup ili umjetna sladila. Oboje sadrže velike količine šećera.  I ako dodamo svježe voće poput borovnica i jagoda u ove jogurte, to ne mijenja činjenicu da su oni prethodno napravljeni sa velikom količinom šećera. Veliki unos šećera povećava mogućnost razvoja dijabetesa, oboljenja koje uzrokuje komplikacije poput srčanih problema i zatajenja bubrega. Iako jogurti ne debljaju, ipak niste potpuno pošteđeni ozbiljnih zdravstvenih problema.

Sjetite se da sve što se unosi u velikim količinama nije dobro za vaš organizam. Prekomjerno konzumiranje mliječnih proizvoda povezano je povećanim rizikom za karcinom jajnika. Također može rezultirati i neprijatnim reakcijama poput stomačnih tegoba, gasova i dijareje. 

POMFRIT

Pomfrit je jedan od najvećih užitaka i najlakši način da udebljamo nekoga za veoma kratko vrijeme, kao i najbrži način za mngoe zdravstvene probleme poput srčanog udara i dijabetesa.

Mala porcija pomfrita iz fast food lanca poput McDonald’sa i Burger Kinga imaju između 200 i 340 kalorija,s tim da ove odavno više niko ne jede od kako postoje velike porcije koje dostižu i do 730 kalorija.  Glavni razlog zbog kojeg je pomfrit tako nezdrav jeste zato što je pržen, uglavno u biljnom ulju poput kanolinog, sojinog i kukurznog ulja. Konstantno zagrijavanje ovih ulja uništava njihove polinezasićene masti, čineći ih još više nezdravim nego što jesu. Istraživanja su pronašla vezu između zasićenih masti i začepljenja arterija koje dovodi do moždanog udara i smrti.

Ulja koja se koriste za prženje pomfrita također sadrže i trans-masti koje izazivaju visok nivo holesterola koji povećava rizik srčanog i moždanog udara, dijabetesa i nekih tipova kancera. 

SUHOMESNATI PROIZVODI

Suho meso popularno je za ručak, za ponijeti kao i za sendviče. Ono je također lako za serviranje na zabavama i nekim skupovima. Dostupni u vakuumskim pakovanjima ili spremni za rezanje u izlozima u trgovini, dolaze u različitim varijantama mesa koje uključuje bologni, pileća prsa, šunku, feferone, pečenu govedinu kao i salamu. Bez obzira na vrstu, ovo meso sadrži natrijev nitrat, konzervans koji se koristi u mesnim prerađevinama, a povezan je sa kancerom.

Naravno, nemojte ovo protumačiti na pogrešan način. Natrijev nitrat ima dobru ulogu; dodaje se u mesne prerađevine kako bi spriječio bakteriju poznatu pod nazivom Clostridium botulinum koja uzrokuje botulizam. Nažalost, kuhanje ovog mesa uzrokuje da nitrat reaguje sa aminima i napravi kancerogeni spoj zvani N-nitroso. Ovaj neugodni spoj se povezuje sa kancerom probavnog trakta i mozga. 190,000 ljudi između 45 i 75 godina bili su posmatrani tokom njihovog probavljanja mesa tokom 7 godina. Pronađeno je da su ti ljudi imali za 68 posto veći rizik za oboljevanje od raka gušterače nego ljudi koji su ga jeli minimalno.

 

SLADOLED

Ništa ovako dobro ne može biti loše za naše tijelo? Nažalost, ovaj ukusni desert bi te mogao zabrinuti, pogotovo ukoliko ga jedeš svaki dan.

Sladoled ima visoki sadržaj masti, te bi trebao da ima preko 10 posto mliječne masti, iako po istraživanju univerziteta  Guelph, neke vrste imaju preko 16 posto. Mliječna mast je najčešće zasićena mast, te se naziva holesterol. Ukoliko jedete više sladole nego što bi trebalo u jednom danu- oko jedne porcije za žene i 1,5 porcije za muškarce- to će vas dovesti do visokog holesterola. Ovo će dovesti do naslaga u arterijama koji onda ometaju krvotok te povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara. 

Sladoled također sadrži i visoki udio šećera. Može sadržavati jednu ili više kombinacija sladila poput dekstroze, glukoze,maltoze ili saharina. Ova sladila su otkrivena kao uzroci kancera,a u odsustvu ovih sladila, ostali šećeri mogu uzrokovati zdravstvene probleme poput debljanja, pretilosti, dijabetesa i visokog broja triglicerida u krvi.

SIR

Iznenađeni? Sir ne bi trebao biti nezdrav jer sadrži mnoštvo kalcijuma koji jačaju kosti. Odličan je izvor proteina i ostalih hranjivih tvari poput vitamina A, B12, fosfora, riboflavina i cinka. Sir sadrži konjugiranu linoleinsku kiselinu, vrstu kiseline za koju se smatra da pomaže u održanju tjelesne težine i da štiti tijelo od kancera i srčanih problema. Međutim, način na koji jedemo sir čini nas nezdravim.  Koristimo ga za pizzu, posipamo po raznim jelima, krekerima i hljebu kao da ne želimo živjeti sutra.

Sir je visoko kalorična hrana koja sadrži oko 100 kalorija u samo 28 grama. Svakodnevno konzumiranje sira sa drugom hranom povećava unos kalorija i približava vas debljanju.

Prosječni Amerikanac jede oko pola kilograma sira svake godine što je tri puta više nego prije 40 godina, prenosi američki institut, odsjek za agrikulturu. Sir sadrži mnoštvo natrija koji izaziva visok krvni tlak i povećava rizik od hipertenzijske bolesti srca.  Sir i mliječni proizvodi su povezani sa rakom dojke. Smatra se da većina sira koja je dostupna u trgovinama prolazi tešku obradu i uključuje nezdrave aditive koji izazivaju kancer. 

SLANE GRICKALICE

Čips nije jedina slana grickalica  za kojom žudimo tako često. Postoje slani krekeri, slani orašasti plodovi i mnogi drugi. Neke od ovih grickalica su ustvari zdrave ukoliko se jedu umjereno, međutim ukoliko jedete više nego što je preporučeno, nivo natrijuma će naglo skočiti.

Ljudskom tijelu je potrebna sol kako bi pomogla pri regulaciji krvne cirkulacije. Ukoliko se so uzima u većim količinama, cirkulacija će se promijeniti i kao rezultat ćete imati visoki krvni tlak. Dakle, prekomjerna konzumacija soli je povezana i sa debljanjem; nema kalorijsku vrijednost i ne deblja zbog masti, već zbog zadržavanja vode, odnosno so djeluje na cirkulaciju.  Jedan od znakova po kojima možemo primijetiti da imamo zadržavanje vode u krvotoku  jeste prozračni izgled kože. Taj prozračni izgled lijepo izgleda na spužvastim bombonama,ali ne i na ljudskoj koži. Iako zadržavanje vode izgleda bezazleno, ono je ustvari opasno i dovodi do visokog krvnog tlaka koji povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

SVINJETINA

Slanina, svinjeći kotleti, šunka i svinjska rebra su dovoljna da budite u ‘komi od hrane’. Svinjetina ima tako dobar ukus da postoji hiljadu način kako da je spremite. Pečemo je, pržimo i jedemo s vremena na vrijeme. Koliko god volimo svinjeće meso, nije dobro za naše zdravlje da je konzumiramo svakodnevno.

Tijelo probavlja hranu na različit način. Voće i povrće se probavlja brzo, crveno meso poput svinjetine treba dosta više vremena za probavu. Zbog toga što se meso duže zadržava u proavnom traktu, tijelu je dato više vremena za apsorbiranje njegovih proteina i masti kako bi ih pretvorio u pohranjene masti. Zbog ovoga, dijeta koja se zasniva na svinjetini povećava šanse od debljanja ustvari.

Prekomjerno konzumiranje crvenog mesa i mesnih prerađevina se povezuje sa obolijevanjem raka debelog crijeva. Statistika je pokazala da ljudi koji više jedu ovo meso, obolijevaju od raka crijeva.  Anketa za prehranu pokazala je da 1 od 10 žena,a 4 od 10 muškaraca jedu više od 90 grama crvenog mesa kao i mesnih prerađevina svaki dan.

Odsjek za zdravlje preporučuje da se ne jede više od 70 grama kuhanog mesa kako bi smanjili mogućnost obolijevanja od raka debelog crijeva. Pored svinjetine, također treba biti oprezan sa drugim crvenim mesom poput teletine, govedine, kozijeg, ovčijeg i mesa divljači jer i oni donose isti rizik za obolijevanje.

TJESTENINA

Moramo voljeti Italijane zbog ovog svjetski poznatog izuma u hrani, ali i pizze naravno. Međutim, tjestenina može biti opasna za vaše zdravlje. Ukoliko se jede konstantno godinama može vas udebljati nekoliko kilograma. Tjestenina je bogata ugljikohidratima sa visokim glikemijskim indeksom, što znači da kada se probavlja, nivo šećera u krvi raste. Zdrava ishrana se sastoji od pola šolje kuhane tjestenine u jednom danu. Sve više od toga će znatno povećati nivo šećera u krvi. 

Sami ugljikohidrati u tjestenini izazivaju debljanje i moguću pretilost. Oboje su faktori za srčane probleme. Više od 47,000 žena i mužkaraca u Italiji su bili testirani koliko unose ugljikohidrata i njihov uticaj na glikemijski nivo. Pronađeno je  da četvrtina žena koje su konzumirale ugljikohidrate imaju duplo veću šansu za razvijanje srčanih problema kada ih uporedimo sa onima koji konzumiraju manje količine. Ono što je bitno napomenuti jeste da je rizik od srčanih problema prisutan samo u hrani koja ima visok udio ugljikohidrata popust tjestenine, ali nije prisutan u nisko-glikemijskim ugljikohidratima.  

Tjestenina može rezultirati dijabetesom ukoliko tijelo nije u mogućnosti da proizvede dovoljno inzulina  koji reguliše šećer u krvotoku.

Hljeb i riža su također hrana sa visokim udjelom ugljikohidrata, sa visokim glikemijskim indeksom. To znači da ukoliko njih koristimo kao alternativu tjestenini, njihova konzumacija mora biti ograničena. Samo jedna kriška hljebas ili pola šolje kuhane riže su preporučene za dnevnu konzumaciju.