INTERVJU/AMBASADOR BIH U GRČKOJ BRANKO DOKIĆ: Sve više je Grka koji se interesuju za uslove ulaska u BiH; Trenutno stanje u Grčkoj je puno nade

Novoimenovani ambasador BiH u Grčkoj NJ. E. Branko Dokić za Novi.ba govorio je o stanju gospodarskih odnosa između Grčke i Bosne i Hercegovine, putu BiH ka EU, mjerama štednje grčke vlade, ali i potencijalnim ulaganjima u našu zemlju.

Intervju sa ambasadorom pročitajte u nastavku: 

NOVI.BA: Koliko u Grčkoj živi bh. građana i kakvo je stanje gospodarskih odnosa između Grčke i Bosne i Hercegovine?

NJ. E. BRANKO DOKIĆ: Nemamo precizne podatke o broju državljana BiH koji žive u Grčkoj. U posljednjih nekoliko godina oko 400 bh. građana zatražilo je neku vrstu konzularnih usluga od Ambasade BiH. Na osnovu toga procjenjujemo da u Grčkoj ne živi više od 500 bh. državljana. Planiramo da do kraja ove godine pozovemo u Ambasadu određeni broj naših ljudi koji žive u Grčkoj, da uspostavimo komunikaciju i saradnju u organizaciji nekih događaja, prevashodno iz oblasti kulture, koji promovišu našu zemlju i njene običaje. Želja nam je da ustanovimo „dan otvorene Ambasade“ za našu dijasporu. Koliko ćemo uspjeti, ne zavisi samo od nas u Ambasadi (ima nas svega šestero), već prevashodno od ljudi iz dijaspore. A među njima ima i onih koji su poznati i našoj i grčkoj javnosti. Ovdje su Dušan Bajević, poznati fudbaler i trener iz Mostara, Branko Popović, akademski slikar iz Sarajeva i drugi.
Bez obzira što svi zvaničnici, i Bosne i Hercegovine i Grčke, na međunarodnim susretima ističu da su odnosi dvije zemlje izvrsni, da imamo dvadesetak potpisanih sporazuma iz različitih oblasti, rekao bih da ekonomska saradnja dvije zemlje nije zadovoljavajuća. Tako, na primjer, ukupna robna razmjena u 2016. godini iznosila je svega 193 miliona km, pri čemu BiH ima visokoizražen spoljnotrgovinski deficit. Pokrivenost uvoza izvozom u 2016. godini, iznosila je svega 0,062%.

Formalno-pravno, stvari stoje mnogo bolje od ostvarenih rezultata. Pravni okvir koji uređuje međusobne ekonomske i trgovinske odnose dobrim dijelom je uređen potpisnim bilateralnim sporazumima. U skladu sa Sporazumom o ekonomsko-tehnološkoj saradnji, osnovan je i odgovarajući Zajednički komitet. Kopredsjedavajući Zajedničkog komiteta, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH, Mirko Šarović i zamjenik ministra inostranih poslova u Vladi Republike Grčke, Dimitrios Mardas održali su i prvi sastanak 17. marta 2016. godine u Sarajevu. Usvojen je zajednički akcioni plan za dvije godine sa naglaskom na jačanju institucionalne saradnje i uspostavljanju veza između poslovnih zajednica. Nosioci aktivnosti su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo vanjskih poslova Grčke. Sačekaćemo statističke izvještaje spoljnotrgovinske razmjene za 2017. godinu i procijeniti rezultate.

Rekao bih da se ne možemo pravdati samo grčkom ekonomskom krizom za veoma slabu spoljnotrgovinsku razmjenu. U istom periodu, ta razmjena je mnogo veća sa nekim susjednim zemljama Grčke, kao što su Bugarska, Makedonija ili Albanija sa kojima Grčka nema tako dobre političke odnose kao sa BiH. Moramo dobro sagledati naše izvozne, a samim tim i proizvodne sposobnosti.

Građanima može da bude interesantno da Ambasada BiH u Atini koordiniše aktivnosti između resornih ministarstava BiH i Grčke do potpisivanja Sporazuma o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola. Očekujemo da će do toga doći do kraja ove ili najkasnije u prvoj polovini sljedeće godine.

NOVI.BA: Na koji način bi ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju pospješio odnose BiH sa Grčkom, ali i sam položaj BiH?

NJ. E. BRANKO DOKIĆ: Odnosi BiH i Grčke su veoma korektni, rekao bih prijateljski. Ne postoji nijedno otvoreno pitanje. Grčka je bila među prvim zemljama koja je priznala BiH, otvorila Ambasadu u Sarajevu. Grčkim donacijama obnovljeni su: zgrada Savjeta ministara BiH, neke škole, bolnice i vjerski objekti. Ukupne donacije, uglavnom između 1994. i 2010. godine, iznosile su preko 100 miliona USD od čega je oko 40% realizovano na području grada Sarajeva.

Iako u posljednjih nekoliko godina BiH nije imala direktnih grčkih finansijskih donacija, Grčka nije prestala da pomaže građane BiH. Prije svega, to se odnosi na mlade. Nude se stipendije koje obuhvataju učenje grčkog jezika. Grčka vlada školuje određeni broj pripadnika Oružanih snaga BiH. U Grčkoj, u posljednjih nekoliko godina, raste interes mladi Grka da uče srpski jezik. Bez obzira što je to u okviru projekata između Srbije i Grčke, BiH to može iskoristiti za bržu i bolju komunikaciju i koordinaciju u spoljnotrgovinskoj razmjeni.
Još iz perioda kada sam bio poslanik u Parlamentarnoj skupštini ili ministar u Savjetu ministara BiH, iz razgovora sa tadašnjim grčkim ambasadorima u Sarajevu uvidio sam koliko je zvanična grčka politika prema BiH izbalansirana i dobronamjerna. To se potvrđuje i sada. Za ova dva mjeseca, koliko sam ambasador u Atini, imao sam priliku da razgovaram sa predsjednikom Grčke, Prokopisom Pavlopulosom i sa još nekoliko grčkih zvaničnika.Veoma dobro poznaju specifičnosti BiH političkih prilika i imaju puno razumijevanja za ono kroz šta prolazimo. Svaki put naglašavaju da Grčka ne želi, na bilo koji način, da se miješa u političke odnose u BiH i da će podržati sve ono oko čega se dogovore izabrani bh zvaničnici. BiH će imati punu podršku Grčke u procesu pristupanja EU. Oni ističu kako su najstarija članica u Jugoistočnoj Evropi i da su veoma raspoloženi da svoje iskustvo podijele sa zemljama koje očekuju EU članstvo. Nude svoje eksperte i BiH ističući da brzina pristupa Evropskoj uniji najviše zavisi od sposobnosti naših institucija da usvoje standarde kojih svaka članica mora da se pridržava.

Ulaskom u EU BiH će steći potrebnu političku stabilnost neophodnu za ekonomski napredak i samoodrživost. U takvim okolnostima, pred BiH će da bude izazov velikog otvorenog tržišta, i roba i rada. Kako se u tome snađemo, takav ćemo i standard uživati. Na to snalaženje se već sada moramo pripremati. Sasvim je sigurno da će u takvim okolnostima saradnja između BiH i Grčke da bude sveobuhvatnija i obostrano mnogo korisnija. Prije prijema u EU moramo dobro upoznati iskustva nekih njenih članica, pa i Grčke. Ako to ne uradimo, umjesto ekonomske koristi od EU doživjećemo svojevrstan kolaps u kome će BiH finansirati EU. Naime, da bismo od EU dobili više nego što uložimo moramo za to da budemo sposobni.

NOVI.BA: Koliko zapravo Grci znaju o Bosni i Hercegovini, te da li se i koliko odlučuju da turistički posjete našu zemlju?

NJ. E. BRANKO DOKIĆ: Nisam siguran da grčki građani znaju mnogo o BiH. U posljednje vrijeme, međutim, sve više je Grka koji se interesuju za uslove ulaska u BiH. Ističu da postoje turističke ture po regionu koje obuhvataju i BiH. Prema njihovim informacijama te relacije obuhvataju, uglavnom, Trebinje, Mostar i Sarajevo. Turistička ponuda BiH nije u dovoljnoj mjeri prihvaćena zbog loših saobraćajnih komunikacija između dvije države. Ne postoji nijedna direktna avio linija. Dogovori sa sarajevskim aerodromom su propali. Postoje inicijative da se uspostave jeftine linije sa Banjalukom ili Tuzlom. Sada to ne zavisi niti od Ambasade BiH u Grčkoj, niti od Grčke u BiH, već od avio kompanija koje traže svoj ekonomski interes.

Činjenica je da je Grčka jedna od vodećih svjetskih turističkih zemalja sa oko 18% nacionalnog prihoda od turizma. S te tačke gledišta, BiH i ne može očekivati najezdu grčkih turista. Realnija je obrnuta situacija. Grčka ima veoma jeftine turističke ponude prihvatljive i za građane BiH, pogotovo van glavne turističke sezone, ali su saobraćajne veze nezadovoljavajuće. Jedna avio linija bi mogla značajno poboljšati turističku razmjenu između dvije zemlje. Ona je još neophodnija za komunikaciju poslovnih ljudi. I ovdje se ističe da bi privredne komunikacije bile mnogo bolje i češće da su saobraćajne bolje.

NOVI.BA: Da li su grčke kompanije zadovoljne poslovnim okruženjem u Bosni i Hercegovini i ima li govora o potencijalnim ulaganjima?

NJ. E. BRANKO DOKIĆ: Grci su zainteresovani za dobre ekonomske odnose sa svim partnerima koji im nude profit. Oni imaju svoje predstavništvo i u Prištini, iako ne priznaju Kosovo. Motivi su čisto ekonomski.

Da bi došlo do ulaganja mora postojati ozbiljna i jasna ponuda i ozbiljan i moćan ulagač. Koliko puta su se te dvije stvari poklopile u partnerskim odnosima između BiH i Grčke to ne znam. Kratko je vrijeme koliko sam ovdje da bih sve to povezao. Međutim, dosadašnji zvanični rezultati su nezadovoljavajući.

Ono što je sigurno, ovdje postoji izražen interes za jačanje ekonomske saradnje sa BiH, a posebno u sljedećim oblastima: energetika, drvna, mašinska i elektro industrija, turizam, saobraćajna infrastruktura i građevinarstvo.

NOVI.BA: Proteklih godina dosta je bilo govora o mjerama štednje koje grčka vlada uvodi, ali i masovnim demonstracijama. Kakvo je sada stanje u ovoj zemlji?

NJ. E. BRANKO DOKIĆ: Mjere štednje su posljedica ekonomske krize, a demonstracije su posljedica mjera štednje. Grčki dug je oko 320 milijardi evra, što je oko 180 odsto nacionalnog dohotka. Smanjenje plata i penzija, povećanje poreza i doprinosa te otpuštanje radnika osnovni su pokretači demonstracija. Grci su nezadovoljni zato što imaju manje nego što su imali. Ne bih rekao da loše žive, makar prema našim standardima. Jedna od mojih saradnica u Ambasadi jednom prilikom je rekla: „Voljela bih da je BiH zadužena kao Grčka, a da naši ljudi žive kao Grci“.

Po meni, dva su ključna razloga koja će dovesti do izlaska iz krize. Prvo, EU je svjesna značaja Grčke.Grčka je kolijevka evropske civilizacije. Šta bi ostalo od savremenih tekovina te civilizacije kada bi im izbili grčke temelje. Toga je EU svjesna i finansijski pomaže Grčku. Ta pomoć približno iznosi oko 3,3 odsto godišnjeg BDP. I Grci su svjesni da svoje prohtjeve moraju uskladiti sa mogućnostima. Zato traže efikasne mjere i programe koji će dovesti do tog usklađenja. U prvom kvartalu ove godine usvojen je novi investicioni zakon s ciljem stvaranja novog investicionog okruženja i podsticaja za ulaganja u velike projekte. Predviđena je, između ostalog, mogućnost dobijanja grčkog državljanstva za pojedince i članove njihovih porodica koji dolaze iz trećih zemalja pod uslovom da u Grčku investiraju najmanje 250 000 evra.

Ponuđeno je oko 700 novih projekata, među kojima je najveći privatizacija pomorske luke Pirej. Na ekonomskoj konferenciji, održanoj krajem juna ove godine u Atini, premijer Grčke Cipras je rekao da će «Grčka učiniti čist izlaz iz svog programa prilagođavanja 2018. godine» i da neće trebati novu kreditnu liniju. Istakao je nezaposlenost kao «veliku grčku noćnu moru» (stopa nezaposlenosti najveća u EU i iznosi oko 24%). Rekao je da su potrebna nova investiciona ulaganja te dodao da postoji veliko interesovanje iz inostranstva i da su investitori spremni da se vrate u Grčku.

Drugi razlog optimizma da se Grčka vraća u stabilne ekonomske tokove jesu njeni prirodni i ekonomski resursi. Ona posjeduje oko 1400 većih i manjih ostrva bogatih rijetkim prirodnim ljepotama, istorijskim znamenitostima i turističkim atrakcijama. Turizam godišnje dosnosi oko 18% BDP po čemu je Grčka među vodećim svjetskim destinacijama. Grci posjeduju oko 9 odsto svjetske trgovačke flote (više od 50 odsto flote ostatka EU). Njena flota pokriva gotovo 20 odsto svjetske težine tovara.

Kratko rečeno, čini mi se da je trenutno stanje u Grčkoj puno nade i iščekivanja pozitivnih ekonomskih tokova u znatno većoj mjeri nego što je to bilo prije godinu dana, kada sam to posmatrao sa distance od oko 1500 kilometara.

NOVI.BA: Za kraj, kakav je bio Vaš prvi kontakt sa Grčkom i kako se osjećate u ovoj zemlji?

NJ. E. BRANKO DOKIĆ: Moj prvi kontakt sa Grčkom, ako izuzmem turističke posjete (ljetovanja) je bio prije 20 godina u okviru saradnje banjalučkog Elektrotehničkog fakulteta i Nacionalnog tehničkog univerziteta (NTU) u Atini gdje sam proveo oko tri mjeseca. Bio je to možda i prvi poslijeratni bh Tempus projekat finansiran iz Brisela. Još desetak mojih saradnika iz Banjaluke su imali studijske boravke od nekoliko sedmica na NTU-u. Pozitivna iskustva u saradnji sa Grcima iz tog perioda su bila presudna na moj izbor Atine u ovom poslu. Lijepo je biti među prijateljima. Taj osjećaj zadovoljstav dopunjava i osoblje Ambasade u Atini. Ekipa je mala, ali veoma profesionalna, što je osnovna pretpostavka dobre saradnje i sigurnosti na poslu.