DOJENJE JE VAŽNO I ZA MAJKU I ZA BEBU: Od posljedica nedojenja svake godine umre 820.000 djece

Prema Međunarodnom kodu oglašavanja zamjenskih mlijeka, prihvaćenog 1981. od strane WHO-a, promoviranje formule općoj populaciji nije dozvoljeno. No ipak trudnice i nove majke dobivaju uzorke formula na sajmovima, kod doktora, pa čak i u poštanskim sandučićima. Svake godine prva sedmica u augustu slavi se Svjetska sedmica dojenja.

Ove je godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila poprilično šokantne podatke pozivajući vlade svih zemalja da snažnije promiču i potiču dojenje. 

Procijenili su da bi države trebale izdvojiti samo 4,70 dolara po bebi da bi majke dojile isključivo prvih šest mjeseci. 

 Svake godine umre 820.000 djece mlađe od pet godina od posljedica nedojenja, pokazala je studija britanskog medicinskog časopisa The Lancet. 

Dojenje štiti od bolesti povezanih s proljevom i respiratornih infekcija koje su vodeći uzroci smrti beba u zemljama u razvoju, stoji u Lancetovim zaključcima. Dojenje je povezano i sa smanjenim rizikom od dječje leukemije. Prema izvješću iz 2015. moglo se spriječiti 14 do 20 posto svih slučajeva dječje leukemije da su bebe dojene šest mjeseci ili duže. 

Dojenje smanjuje i rizik od iznenadne dojenačke smrti, koja je samo u SAD-u uzela 1600 života u 2015. godini. Također, bebe koje su dojene pokazuju veći kvocijent inteligencije, što im, dugoročno gledano, povećava šanse za uspješnijim životom, ističe WHO u svom izvješću. 

Majkama dojenje također donosi brojne dobrobiti. Osim što smanjuje rizik od raka dojke i jajnika, pomaže u bržem oporavku nakon poroda, vraćanju maternice u prvobitno stanje te zbližavanju mame i bebe. 

Prema Lancetu, dojenje može spriječiti 20.000 slučajeva smrti od raka dojke svake godine. 

Žene u svijetu prestaju dojiti zbog brojnih razloga

– nedovoljne educiranosti o dojenju, vjerovanju starih priča da mlijeko može biti loše ili vodenasto (takvo mlijeko ne postoji, a da bi to netko dokazao potrebno je testirati majčino mlijeko, op.a.), ranog povratka na posao te suočavanja s brojnim izazovima balansiranja karijere i obitelji, izdajanja i pohranjivanja izdojenog mlijeka, bolesti… 

U isto vrijeme, proizvođači zamjenskih formula za bebe troše između 4 i 6 milijardi godišnje samo na oglašavanje zamjenskih mlijeka, pokazala je studija iz 2015. objavljena u ResearchGate. 

Idealiziranje formule kao “zlatnog standarda” jedno je od najvećih faktora koji utječu na nisku stopu dojenja, pokazalo je istraživanje ResearchGatea. Takvo marketinško izlaganje uvjerava majke da je njihovo mlijeko superiornije u odnosu na majčino mlijeko, te da je za one više klase dok je dojenje praksa za siromašne, piše Huffington Post. 

World Health Assembly poziva vlade da ulože 5,7 milijardi dolara do 2025. u program koji će oglašavanje zamjenskih mlijeka držati pod kontrolom, a u isto vrijeme educirati savjetnike za laktaciju, poboljšati uvjete za porodiljni dopust te dojenje na radnom mjestu. 

Procjenjuju da bi s tim novcem spasili 520.000 djece. 

– Ne ulažemo li u dojenje, iznevjeravamo majke i njihove bebe i plaćamo duplu cijenu u njihovim životima i izgubljenim mogućnostima – napisao je Anthony Lake, UNICEF-ov izvršni direktor. 

Svjetska zdravstvena organizacija ističe da bi svaka beba trebala biti isključivo dojena (bez dodavanja formule, vode ili čaja) do šestog mjeseca života, a kasnije uz prikladnu dohranu.

Preporučuju dojenje do 2. godine djetetova života, a iza toga nastavak po želji majke i djeteta. 

Ove godine pokušavaju utjecati na vlade ukazujući im koliko države same gube ne ulažući u dojenje. Smrću beba gubi se ljudski kapital od kojeg svaka država može prosperirati u budućnosti. Osim toga, troškovi liječenja bolesti nastalih uslijed nedojenja su ogromni. 

Ističu da će se svaki dolar uložen u dojenje vratiti s 35 dolara u budućnosti.