"Doživljaji miša Mike i majmuna Đoke": Pročitajte 7 priča o stripovima u Jugoslaviji
Iz kinematografa
Ipak, revolucija u devetoj umjetnosti kod nas se dogodila 20. oktobra 1934. Dok se Jugoslavija još nosila sa ubistvom kralja Aleksandra Karađorđevića u Marselju, a Politika na naslovnici pisala kako je pucanj u našeg monarha u stvari atentat na poredak u Evropi, na 12. strani tog lista prvi put je iskorišćena riječ strip. „Najnovije čudo našeg vremena: Roman koji se čita po dva minuta dnevno” glasio je naslov teksta kojim je najavljeno objavljivanje priča o avanturama „Detektiva Iks-9” Dašajela Hameta i Aleksandra Rejmonda, uz podnaslov „Manje se čita, a više se gleda; imate bioskop kod svoje kuće”.
- U sutrašnjem broju počeće Politika da objavljuje i jedan nov roman potpuno nepoznate vrste kod nas: roman u slikama ili, kako to zovu Amerikanci, roman u „stripovima”, što će rijeći kaiševima, dakle kaiševima slika. Ova vrsta romana, koja je u Americi doživela senzacionalan uspjeh, direktno je potekla iz kinematografa. Danas se u cijelom svijetu brzo živi, u Americi možda najbrže. Publika često nema vremena da pročita svoj redovni podlistak u novinama. Bioskopi su je navikli na brzo preživljavanje svih peripetija jednog romana, na akciju izraženu u slikama, a ne u riječima, na to da junaka romana za koje se interesuju vidi svojim očima, a ne da ih zamišlja prema opisima. A da bi se pratili njihovi doživljaji, nije više bilo potrebno provoditi četvrt sata dnevno u čitanju: jedan kaiš slika pregleda se za nekoliko minuta u tramvaju, na ulici, između dva zalogaja za vrijeme ručka - pisalo je u tekstu.
Istraživači stripa kažu da je za odluku da se iz originalnog engleskog naziva comic strip zadrži samo drugi dio sintagme zaslužan novinar i urednik Dušan Duda Timotijević. I taj naziv se i danas samo kod nas koristi, dok je u engleskom jeziku opstao termin comics (koji je prešao i u druge jezike poput ruskog) iako je deveta umjetnost odavno prestala da bude isključivo komična.
Miki Maus: Knez, Maršal i Dizni
Slavni miš često je bio na udaru cenzora i u svijetu i kod nas, a epizodu „Miki i njegov dvojnik” cenzurisali su i Kraljevina Jugoslavija i socijalistička Jugoslavija
Pojava stripa u Jugoslaviji možda je kasnila u odnosu na Ameriku, ali kada su crtani romani stigli kod nas, lako su se primili. I to ne samo da su ih čitaoci gutali, već su se autori snašli u novoj formi, pa su radili sve - od imitacija i prerada stranih stripova do priča o Baš-Čeliku, Hajduk Stanku, Kraljeviću Marku...