PRIČE IZ SREBRENICE/Danas biti u Srebrenici i biti svoj znači biti hrabar, biti heroj današnjeg vremena
„Sara-Srebrenica“, jedna od najstarijih NVO na području opštine Srebrenica. Sa izvršnom direktoricom udruženja Valentinom Gagić razgovarali smo o njihovim aktivnostima, ali i životu mladih u Srebrenici.
Novi.ba: Možete li nam nešto reći o aktivnostima koje provodi Vaše udruženje?
SARA-SREBRENICA: Udruženje "Sara-Srebrenica" jedno je od prvih udruženja koje je nastalo na inicijativu lokalnih ljudi, prvenstveno mladih i žena, koji su se organizovali 1999. sa željom da podignu kvalitet zivota na veći nivo. U početku kao Otvoreni centar sa spektrom edukativnih i kulturnih sadržaja, danas organizacija usmjerena na izgradnju mira kroz rad sa zajednicama, volonterizam i cjeloživotno učenje.
Usmjereni smo na projekte i aktivnosti koje doprinose aktivnom učešću stanovništva u procese odlučivanja, izgradnje zajednice i poticanju osjećaja vlasništva nad problemom, osjećaja pripadnosti zajednici. Nastojimo promijeniti stečene i ukorijenjene prakse da je neko drugi odgovoran i da čekamo promjene.
Kroz Lokalni volonterski servis provodimo inicijative sa mladima koje donode dobrobit za zajednicu. Projekti koji u fokusu imaju izgradnju mira i povjerenja nekako domiraju. Drektno i indirektno suočavamo se sa izazovima rada u podijeljenim zajednicama. Sa mladim. Sa ženama. Sa mjesnim zajednicama.
Provodimo i projekte kojo doprinose sticanju kompetencija i mogućnosti za zapošljavanje i samozaposljavanje ciljnih grupa sa kojim radimo.
U najavi je Mirovni kamp koji ce se održati u Srebrenici, uz podršku Američke ambasade u BiH.
Novi.ba: U toku je i kamp u Baškom Polju. O kakvom mirovnom kampu je riječ i koliko on doprinosi izgradnji dobrih međuljudskih odnosa?
SARA-SREBRENICA: U ovom času 20 mladih iz Srebrenice dio je mirovne priče iza koje stoji YU Peace mreža (Mladi ujedinjeni u miru), Sara je jedna od članica Mreže. Preko 130 učesnika iz Sombora, Vukovara, Gornjeg Vakufa/Uskoplja, Tuzel i Srebrenice živi mir, suprostavlja se podjelama i hrabro suočava sa proslošću. Kroz druženje, učenje, razmjenu, lekcije iz rata i priče o istinskim herojima - dobrim ljudima iz zlog vremena dijelimo vrijednosti i vraćamo vjeru u ljide. Ovi mladi su ona bolja strana čovječanstva.
Sadržajne radionice, svjedočenja bivših logoraša, razgovor sa Ron Havivom, svjetski poznatim fotografom koji je zabilježio strahote rata u BiH. Predstava "Dobri ljudi u vremenu zla", njemački film "Die Welle", samo su dio ovogodišnjeg programa koji nudi dvanaestodnevni kamp. Sa nama su ove godine i učenice iz Jajca, koje će govoriti o omladinskom aktivizmu, kao i predstavnice Komiteta za ljudska prava i demokratiju iz Kelna, organizacije koja je pokrenula ovu priču još prije 24 godine kroz projekat "Odmor od rata".
One su prenijele iskustva u radi sa Palestinom i Izraelom.
Mladi ovdje grade jedinstvo i potiču ono najbolje u čovjeku, suosjećajnost, zajedništvo, podršku i prijateljstvo. Kao sto su sami istakli, ovdje su o svojim zemljama učili istoriju, to su im bile lekcije, one koje će ih opredijeliti da se zalažu za mir. Od suza, do smijeha bezbroj je omocija koje u naletu iskrenosti ovi mladi ljudi ispolje, zajedno sa voditeljima, asistentima i timom za podršku. Mirovna priča ovdje nema kraj, nastavlja se u našim zajednicama, kroz brojne aktivnosti i međusobne razmjene. Mi živimo mir.
Novi.ba: Kakav je sada život u Srebrenici i da li su mladi spremni na suživot?
SARA-SREBRENICA: Danas život u Srebrenici prepun je izazova. Iako ima potencijala, zvanična politika ništa ne čini i nista ne ide u prilog tome da se život učini dostojnim čovjeka. S jedne strane mladi se druže, sjede u istim školskim klupama i ćute o teškoj proslosti. Mnogo je talenata, uzornih učenika i drugara, uspješnih studenata, sanjaju svoje snove, daleko od problema i podijela.
Političari i mediji koji ih podržavaju, svojom zatrovanom retorikom dovode stanje do usijanja. Posebno teško je u izbornim godinama i julskim danima. Žao mi je što se niko ne bavi suštinom problema - ljudi odlaze. Mladi žele bolje prilike, i traže ih na nekim boljim mjestima, jer nismo dorasli da im pružimo sigurno okruženje.
Ponosna sam na mlade koji odolijevaju podjelama, provokacijama i brojnim iskušenjima koja ne idu na dobro. Ponosna sam na sjajne mlade ljude koji biraju samo jednu stranu, a to je biti čovjek, prije svega. Danas biti u Srebrenici i biti svoj znači biti hrabar, biti heroj današnjeg vremena.
Takvi mladi ljudi ne samo da su spremni na suživot, oni ga grade. I žive!