Fenomen plemena Hunza: Otkrijte tajnu dugovječnosti i zdravlja!
Njihov životni vijek traje 110-120 godina. Mjesto u kojem žive poznato je kao Oaza mladosti (na granici Indije i Pakistana). Rijetko oboljevaju, a zahvaljujući genima uvijek izgledaju mladoliko.
Jedan kineski magazin je 1984. godine opisao vrlo interesantan događaj. Jedan od Hunza, po imenu Said Adbul Mobuda, zbunio je sve radnike emigracione službe na aerodromu Heathrow u Londonu, kada je pokazao svoj pasoš. On je bio rođen 1832. godine i imao je 160 godina. Smatrao se štićenikom u zemlji Hunza, a pamtio je događaje još iz 1850. godine.
Narod Hunza se kupa u ledenoj vodi, čak i na temperaturi od 15 stepeni ispod nule, a i sa 65 godina rađaju djecu.
Ljeti jedu sirovo voće i povrće, a tokom zime konzumiraju suhe kajsije, proklijale žitarice i ovčji sir. Postoji period kada Hunzi ništa ne jedu, a on je poznat kao „gladno proljeće“. Naziv je dobio po tome što je voće tada još uvijek nezrelo, i tada piju isključivo sok od suhe kajsije. Period traje od 2 do 4 mjeseca, a u njihovoj istoriji se strogo poštuje kao vrlo uzdignut kult.
Proteine unose u najmanjim količinama, a dnevno unesu u prosjeku 1.933 kalorije, od kojih je 50 g proteina, 36 g masti i 365 g ugljenih hidrata.
Iz iskustva mnogih stranaca pridošlica, koji su se preselili u dolinu reke Hunze, zaključili su da je glavni faktor dugovječnog života zdrava ishrana.
Škotski ljekar Meck Harisson je, po povratku u Englesku, izveo eksperiment na velikom broju životinja. Jedna grupa se hranila normalnom hranom londonske radničke porodice, koja je podrazumijevala bijeli hljeb, haringe, rafinirani šećer, konzerviranu hranu i kuhano povrće. Kao rezultat takve ishrane, kod životinja su se pojavile različite ljudske bolesti, piše doznajemo.com
Druga grupa životinja se hranila hranom Hunza i ostala je savršeno zdrava.
Knjiga "Hunza – ljudi koji ne znaju za bolest", autora Ralpha Birchera, ističe osnovne karakteristike ishrane ovog naroda, tvrdeći da su one ključne za zdrav život:
Vegetarijanski vid ishrane; velika količina sirovih namirnica; u ishrani dominiraju voće i povrće; prirodni proizvodi; bez ikakve umjetnute hemije; namirnice koje se spremaju tako što se čuvaju svi njeni biološki vredni materijali; alkohol i slatkiši su na spisku namirnica koje rijetko kad unose; poštuju redovan period gladovanja.
Na međunarodnom kongresu o kancerogenim oboljenjima u Parizu, 1977. godine, stručnjaci su objavili kako „po podacima geokancerologije (nauka za istraživanje raka u različitim regionima svijeta), potpuno odsustvo ćelija raka javlja se samo kod naroda Hunza“.
Za njih je proći 10 do 20 kilometara dnevno, isto što i za nas prošetati oko kuće. Hunzima penjanje uz strmu planinu je čas posla, a silaze veseli i energični.
Njihova nasmijana lica i dobro raspoloženje također doprinose njhovom boljem mentalnom i fizičkom zdravlju.
