KOJA ZEMLJA PROFITIRA ? (Ne)Spremnost politike za carinsku uniju na Balkanu

Premijer Srbije i izabrani predsjednik Aleksandar Vučić glavni je promoter ideje o takozvanoj carinskoj uniji Zapadnog Balkana. Prema njegovim riječima „integracija trgovine i transporta je najdirektnija putanja za napredak". Srpski premijer smatra da je budućnost regiona unutar Evropske unije, a da je veća ekonomska integracija Zapadnog Balkana dobar korak u tom pravcu.
Ideja trenutno nije do kraja jasna ni stručnjacima pa pod šifrom carinske unije svako podrazumijeva šta mu je volja. Vučić je primijetio da tu ideju podržavaju Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonija, te da stoga ima zemalja koje i nisu zainteresovane za ovu vrstu unije. Nedostatak entuzijazma pojedinih zemalja za sada vjerovatno predstavlja i najveću prepreku realizaciji ove ideje.

Politička ili ekonomska ideja?
Ideja carinske unije je više politička nego ekonomska, smatra glavni urednik nedjeljnika NIN Milan Ćulibrk. On vjeruje da ideja nije autentično došla iz Beograda već da je nastala izvan Balkana: „To mi se čini kao još jedan pokušaj da se smire uzavrele političke strasti i nestabilnost koja se širi regionom."
Ćulibrk u razgovoru za DW kaže da ekonomski razlog za formiranje takve zajednice ne postoji jer već funkcioniše CEFTA, sporazum o slobodnoj trgovini u kojem su prije pristupanja EU učestvovale Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunija, Bugarska, Hrvatska i Slovenija, a danas su u njoj zemlje Zapadnog Balkana sa dodatkom Moldavije i minus Hrvatske, jer je ona već u EU. I u protokolu jednog briselskog sastanka Radne grupe za proširenje EU, o kojem je DW izvještavao, stoji da Evropska komisija pozdravlja ideju o ekonomskoj integraciji, ali da nekakva nova unija nije najbolje rješenje, već da treba dalje sarađivati u okviru sporazuma CEFTA.
„U dosadašnjem funkcionisanju sporazuma CEFTA vidimo da se pojavljuju problemi, zato što neke države pritisnute svojim problemima praktično ograničavaju primjenu nekih odredbi koje omogućavaju slobodnu trgovinu", dodaje Ćulibrk. Problemi koji se realno javljaju mogu da se riješe i bez formiranja nove carinske unije, kaže naš sagovornik, i kao primjer ističe to što roba na pojedinim granicama čeka danima kako bi bila uvezena.

Potrebna politička stabilnost za ekonomiju
Pozitivnije o ideji nove carinske unije govori ekonomski analitičar Mijat Lakićević. „Sama ideja je dobra, ali je na dugom štapu", ocjenjuje on. „Prije svega je potrebno imati političku stabilnost kako biste došli u situaciju da razgovarate o samo ekonomskim stvarima, a znamo kako loše stojimo kada je politička stabilnost u pitanju. Ekonomski bi to imalo rezona, jer su privrede komplementarne, ali pitanje je koliko su i državne administracije spremne za tako nešto."
Ekonomista Saša Đogović ideju carinske unije vidi kao korak dalje od sporazuma CEFTA jer će se na taj način uskladiti carinske tarife prema svim trećim zemljama. Ali, Đogović istovremeno upozorava da „ne bi trebalo očekivati da se to desi brzo i da će dosta zavisiti od stepena političke volje u pojedinim državama." Srbija, dodaje Đogović, ima sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, odnosno Evroazijskom unijom, i možda joj se ne bi isplatilo da napušta taj sporazum za račun nekog novog regionalnog. Sa druge strane, ukoliko bi dva sporazuma bila usklađena, tržišta Evroazijske unije mogla bi da budu dodatni stimulans za ostale zemlje Zapadnog Balkana.

Jedno od mogućih čitanja je da nekakva balkanska carinska unija nagovještava da zemlje regiona neće (u skorije vrijeme) biti primljene u EU koja je – možda i u prvom redu – ekonomska i carinska unija. „Ovo je školica za sve te države da se vidi da li su one uopšte sposobne da jednog dana budu primljene u EU. Dakle, hajde se vi malo igrajte i vježbajte da vidite kako to izgleda da bismo mogli jednog dana da razgovaramo o tome da uđete u jednu pravu carinsku uniju kakva je EU", tumači Ćulibrk.

Koja zemlja profitira od carinske unije?
U razgovorima o carinskoj uniji vrlo često se čuje da bi ona možda najviše odgovarala Srbiji, jer je ona i najveći izvoznik od zemalja koje su u igri. Sudeći prema tome da Srbija ima trgovinski suficit sa ostalim zemljama, trebalo bi da to njoj najviše odgovara, primjećuje i Mijat Lakićević. „Ali to je uski pogled", dodaje on. Koliko neka zemlja profitira od slobodne trgovine ne zavisi od njene veličine već od privrednog ambijenta, uvjeren je Lakićević.
„Da je drugačije to bi značilo da, primjera radi, mnogo više koristi u Evropi od carinske unije ima Njemačka od Grčke. Ja ne mislim da je tako – problem Grčke je što nije bila orijentisana na razvoj privrede nego na zaduživanje, a onda zemlja zapadne u krizu. Sama carinska unija, ako se pametno iskoristi, može biti dobra i za manje zemlje, jer dobijaju pristup većim tržištima bez carine", dodaje on.
Prebrojavanje koliko kojoj zemlji odgovara takva unija može lako završiti u suverenističkoj i nacionalističkoj retorici. U tom slučaju je ideja unaprijed propala, kaže Saša Đogović. „To je na neki način i ispit za političare u regionu. Vrijeme će zato pokazati da li će ovo biti samo još jedna parola marketinškog tipa ili će uslijediti neki konkretni dogovori, što bi bilo dobro za čitav region."
Na taj način bi se, dodaje, Zapadni Balkan bolje pozicionirao na međunarodnoj mapi, kao tržište koje počinje da sarađuje, posluje transparentnije i nudi niže troškove poslovanja. „Uz manje birokratije i papirologije koje su često i glavni izvor korupcije", zaključuje Đogović, piše Deutsche Welle .