Kako pomoći djetetu koje je sklono infekcijama
Djeca su u ovom periodu posebno osjetljiva pa iz jaslica, vrtića i škole često kući donesu razne klice i viruse. Zahvaljujući provedenim vakcinacijama mnoge dječije bolesti nisu više aktuelne, ali tu je još gomila uzročnika s kojima se mora i treba boriti dječiji imunološki sistem
Proljetne infekcije više su naporne nego što su opasne. Šmrcanje, kašljanje, kihanje, proljev – sve njih najčešće prati povišena temperatura koja ponekad može biti i jedini simptom bolesti.
Međutim, ove nevolje izazvane najčešće virusima imaju i svoju dobru stranu – one „treniraju“ imuni sistem djeteta i tako ga jačaju.
Uopće uzevši, povišena temperatura i nije bolest nego znak reakcije na brojne vanjske i unutrašnje utjecaje. Kod djece „termoelektrana“ još nije stabilna kao kod odraslih pa ona, a naročito sasvim mala djeca, burno reagiraju na promjene tjelesne temperature.
U većini slučajeva, takozvane banalne infekcije uzrokuju povišenu temperaturu i groznicu. Ona može potrajati više dana (i noći!) pa čak i nešto duže.
Čak i kad je riječ o djeci zdravog i jakog imunog sistema, osam do 12 prehlada godišnje (naročito ako idu u jaslice ili vrtić, odnosno u školu) mogu se smatrati normalnim.
Kad se simptomi relativno brzo povuku i kad je tok bolesti bez komplikacija (nema dodatnih bakterijskih superinfekcija) zapravo i nema povoda za brigu.
No, ako dijete ne pije dovoljno, djeluje umorno i na okolinu ne reagira kao obično, vrijeme je da potražite ljekara.
Ljekarska pomoć, u svakom slučaju, treba potražiti ako se tok i trajanje infekcije zakomplicira. Ako u toku jedne godine ponovo dođe do bakterijske infekcije (naprimjer upala pluća, uha ili sinusa) koju treba liječiti antibioticima, to može biti znak da imuni sistem djeteta nije u stanju izboriti se i eliminirati uzročnika bolesti iz organizma.
Pored stečenog slabog imuniteta, postoji i urođena slabost imuniteta – imuni defekti. Takva djeca u pravilu rastu slabije od svojih vršnjaka, ali se urođeni imuni defekti ne otkriju na vrijeme već tek u pubertetu ili čak adolescenciji.
Takve defekte bitno je otkriti što ranije, jer se u tom slučaju nastala oštećenja mogu izbjeći ili barem smanjiti. Jer, kad se jednom postavi ispravna dijagnoza, pacijentu se može maksimalno pomoći i prognoza je, uz adekvatnu terapiju, sasvim dobra.
Šta poduzeti kod banalnih infekcija
- Sačuvajte mir, ne dižite paniku!
- Promatrajte i prosudite: Kako je dijete? Je li i dalje aktivno? Reagira li na okolinu? Igra li se? Djeluje li nezainteresirano, odsutno? Pije li dovoljno tečnosti?
- Dajite mnogo tečnosti, naročito ako je riječ o malom djetetu! Apetit nije važan, bitno je unijeti što više tečnosti.
- U slučaju proljeva potrebno je nadomjestiti elektrolite i uvesti dijetu (malo masnoće, čaj umjesto mlijeka).
- Mnogo vitamina C.
- Oslobodite dijete viška odjeće.
- Nemojte ga pokrivati toplim jorganom i na tabane stavite obloge od sirćeta.
- Ovlažite zrak, naročito ako dijete muči suh kašalj. Izbjegavajte suh zrak.
- Sredstva za snižavanje temperature postoje u obliku čepića, soka ili tableta, ali primijeniti ih treba tek kod temperature od 38,5 odnosno 39 stepeni.