SASTANAK ČELNIKA EVROPSKE UNIJE U RIMU: Kakva je budućnost EU-a odgovor na to daje pet mogućih scenarija!

Čelnici Evropske unije sastali su se u Rimu u subotu kako bi proslavili 60. godišnjicu ugovora kojim je osnovan blok i pokazali da EU može opstati uprkos skorašnjem odlasku velike sile Britanije.

Uz ogromne mjere sigurnosti italijanska prijestonica priprema se za proteste protiv EU tokom dana i za suočavanje s rizikom od napada poput onih koje je izvela Islamska država u Londonu prošle sedmice, a 27 čelnika okupilo se u palati Campidoglio gdje je šest država osnivača bloka potpisalo Rimski sporazum 25. marta 1957.

Upadno odsutna je bila britanska premijerka Theresa May, koja će u srijedu pisati predsjedajućem samita Donaldu Tusku kako bi zvanično objavila da druga evropska ekonomija napušta uniju u pregovorima kroz naredne dvije godine.

Britanija je gajila sumnje prema novoj evropskoj zajednici od njenog stvaranja, ali joj se konačno pridružila 1973. Njen narod je glasao da napusti blok u junu prošle godine.

Bez takozvanog Brexita, to bi mogao biti umjereno optimističan samit u palati u kojoj su nekadašnji stari neprijatelji Francuska i Njemačka, skupa s Italijom, Holandijom, Belgijom i Luksemburgom, potpisali prvobitni sporazum.

Sve ekonomije bloka bilježe brži ekonomski rast nakon stagnacije koja je obilježila proteklu deceniju, a nedavni haos na granicama uglavnom je popustio, dok se izbjeglice, za sada, drže pod kontrolom.   

Brexit je, međutim, potkopao samopouzdanje unije koja je pomogla uvođenju mira i prosperiteta na kontinent, ohrabrio je euroskeptične nacionaliste i stvorio izazove vladama od Stockholma do Sicilije.

Također je ublažio tinjajuće podjele među više od 25 nacionalnih vlada i obavezao je čelnike da proslave veliki rođendan deklaracije o jedinstvu.

Portal Novi.ba već je pisao o pet mogućih scenarija budućnosti Evropske unije. Na pitanje “Šta će biti s Evropskom unijom?” predsjednik EU Jean Claude Junker predviđa pet mogućih scenarija za budućnost evropskog bloka. Od pet Junckerovih scenarija samo jedan predviđa nastavak egzistencije Unije kakvu danas poznajemo.

Scenario 1 – Evropa sa 27 država članica, bez Velike Britanije, nastavlja kao i do sada na reformskog kursu dokumenata koje je već usvojila Evropska unija. Do 2025. godine to bi značilo da će se evropljani moći preko granica moći putovati i „vozilima bez vozača“ i bez ikakvih provjera. Mjere sigurnosti bi bile samo povćane na aerodrodromima i u željeznici.

Scenario 2-  Opstaje samo zona jedinstvenog tržišta – EU sa 27 država članica se postepeno decentralizira. Države ne mogu da nađu zajednički stav u vezi sa sve većim brojem pitanja. Do 2025. godine to bi značilo da nema prelaska granica bez provjera, teže je pronaći posao preko granice i prenijeti penzije i primanja. Liječenje u inostranstvo postaje skuplje.

Scenario 3: Samo one države koje žele, čine više zajedno – To znači da EU27 opstaje, ali da samo neke države mogu, ako žele da se dodatno povezuju u odbrani, sigurnosti ili drugim društvenim pitanjima. Nekoliko takvih saveza unutar EU bi nastalo veoma brzo. Do 2025. To bi značilo da 15 članica ustanovi zajedničku policiju protiv prekograničnog kriminala ili 12 država ima propise i dozvolu kretanja za vozila bez vozača, dok druge ne.

Scenario 4: EU ima manje ovlasti, ali je efikasnija – EU sa 27 članica se pokusira samo na neke oblasti i politike i tu napreduju. To bi mogle biti oblasti komunikacija, borbe protiv terorizma ili cyber kriminala.

Scenario 5: Dodatno povezivanje – Države članice odlučuju da dijele još više moći, resursa i donošena odluka. Brže se dogovara unutar EU i o više pitanja. To bi do 2025. Godine značilo da se mnogo lakše dolazi do EU fondova, a kretanje i povezivanje je lakše.