VELIKO OTKRIĆE: U Quebecu otkriven najstariji fosil na svijetu i daje nam nove poglede na nastanak života

U kanadskoj pokrajini Quebec otkriven je najstariji poznati fosil koji bi mogao potpuno izmijeniti ono što znamo o najranijim danima našeg planeta i otkriti nam nova saznanja o životu na Marsu.

Riječ je o stijeni na kojoj su pronađena sitna udubljenja u obliku cijevi i tanka vlakna od hematita – željezova oksida ili hrđe koja inače stvaraju bakterije koje oksidiraju željezo kako bi dobile energiju.

Dosad se mislilo da je život na Zemlji počeo prije otprilike 3.7 milijardi godina, no novootkriveni ostaci u Kanadi, čija se starost procjenjuje na 4.3 milijarde godine sugeriraju da je život počeo mnogo ranije – samo nekoliko stotina milijuna godina nakon što je planet nastao.

Mikrofosili su pronađeni u slojevima kvarca u pojasu Nuvvuagittuq u Kanadi, nekadašnjem oceanskom dnu koje se tijekom vremena zbog geoloških procesa izdiglo. To podupire teoriju da je život nastao oko hidrotermalnih izvora bogatih željezom i drugim mineralima.

- Ono što je najzanimljivije jest da je i Mars u to vrijeme imao vodu na površini i atmosferu i ako je život na Zemlji počeo nedugo nakon njezina formiranja, moguće je da se isto dogodilo i na Marsu - rekao je glavni autor studije Matthew Dodd sa Sveučilišta u Londonu.

Isto je tako moguće da su se ti mikroorganizmi zadržali ispod površine Marsa sve do danas, a iz NASA-e se nadaju da će ih uspjeti pronaći roverom Mars 2020 koji će biti lansiran 2020. godine.

Svaka tvrdnja o pronalasku najstarijeg fosila za sobom za sobom povlači i sumnje ostalih znanstvenika. Teško je dokazati da su te cjevčice i vlakna rezultat biološkog procesa, pogotovo zbog činjenice da se stijena na kojoj su fosili pronađeni vremenom drastično mijenjala pod utjecajem temperature i pritiska. Osim toga, jedan od autora studije Dominic Papineau svjestan je da će se malo geologa s njim složiti da je kisik potreban za stvaranje hrđe postojao tako rano nakon Zemljina nastanka.

Ipak, pronađene strukture u hematitu slične su onima koje ostavljaju i današnje bakterije koje žive uz hidrotermalne izvore, a uz hrđu su pronađeni i kalcij i karbonati poput grafita i apatita koji su prisutni u biološkim tkivima kao što su zubi i kosti i koji se povezuju se s fosilima.

No možda najveći dokaz da se radi o biološkom procesu jest da su cjevčice i vlakna pronađena u malim jajolikim strukturama u stijeni koje često sadrže fosilizirane ostatke i nalaze se na mnogo mlađim stijenama. Te male naslage rezultat su procesa putrefakcije – razlaganja i truljenja mikroorganizama.

- Ovo otkriće sugerira da se život na Zemlji razvio kada su i Zemlja i Mars imale vodu na površini i logično je očekivati da ćemo slične dokaze pronaći i na Marsu. Uvijek je moguće da je naš planet iznimka, no dokazi o geološkoj aktivnosti Marsa, vodenim mjesecima u našem sunčevom sustavu, drugim planetarnim sustavima u galaksiji i stijenama koje su se formirale na dnu oceana dovoljni su da sumnjamo u činjenicu da je život ograničen samo na Zemlju - rekao je Dodd.