Više neće biti nasljednih bolesti?

Naučnici su pomoću nove tehnike izmjene gena pokušali izmijeniti DNK ljudskih jajnih ćelija.

Američki naučnici pokušali su izmijeniti DNK ljudskih jajnih ćelija koristeći novu tehniku uređivanja gena koja bi mogla eliminisati genetske bolesti iz kasnijih generacija pogođene porodice, piše Independent.

Istraživanje je provedeno na jajnim ćelijama uzetim od žene s naslijeđenim rakom jajnika kako bi se istražila mogućnost eventulanog korištenja izmjene gena u proizvodnji zametaka slobodnih od porodičnih bolesti. Rezultate tek trebaju objaviti.

Izmjene kromosoma ljudskih jajašaca i sperme kako bi se stvorili genetski modifikovani zameci ilegalno je u mnogim zemljama zbog zabrinutosti za sigurnost i mogućnosti da se tehnika koristi za stvaranje poboljšanih 'dizajnerskih beba'.

Međutim, razvoj jednostavne tehnike 'uređivanja gena' koja može izmijeniti ljudski DNK s ekstremnom peciznošću otvorio je mogućnost korištenja u svrhu pomaganja parovima koji su pogođeni nasljednim bolestima, a koji bi htjeli osloboditi svoju djecu tih istih bolesti.

Vjeruje se da nekoliko timova istraživača širom svijeta radi na načinima modifikacije kromosoma ljudskih jajnih ćelija.

Međutim, dio naučnika pozvao je na moratorij na izmjene ljudskim zametaka uz tvrdnju da je etički neprihvatljivo jer je previše nepredvidljivo i rizično.

Međutim, naučnici s Harvarda pokušali su koristiti Crispr tehnologiju za izmjenu gena na tkivu ljudskih jajnika uzgojenog u laboratoriji kako bi vidjeli je li moguće ispraviti neispravne BRAC1 gene koji su povezani s rakom dojke i jajnika. Istraživanje je provedeno prošle godine, ali rezultati nisu objavljeni u naučnom časopisu.

Iz tima koji je proveo istraživanje naglasili su da je riječ o radu eksperimentalne prirode.

Od svog razvoja prije samo nekoliko godina tehnika Crispr u laboratorijima se koristi za ispravljanje nasljednih bolesti kod životinja, te za 'ispravljanje' nasljednih bolesti na nereproduktivnim ljudskim ćelijama uzgojenima u laboratoriju.

Preciznost i sigurnost tehnike zapanjili su istraživače. Ali, profesor George Church s Harvarda jedan je od nekoliko stručnjaka koji vjeruju da bi se trebalo strožije kontrolisati naučnike koji bi mogli doći u iskušenje da Crisp tehniku koriste na ljudima.

Naučnici upozoravaju na opasnost koju sa sobom donosi prebrzo napredovanje.